Kremlj razmatra mogućnost ustupka američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji bi mogao uključivati privremeno zaustavljanje zračnih napada na Ukrajinu, kako bi se izbjegle prijetnje sekundarnim sankcijama, iako Rusija ostaje odlučna nastaviti rat, piše Bloomberg.
Ruski dužnosnici svjesni su da posjet američkog izaslanika Stevea Witkoffa Rusiji ovog tjedna predstavlja možda posljednju priliku za dogovor s Trumpom - unatoč niskim očekivanjima da će do toga doći. Jedan od prijedloga mogao bi uključivati pauzu u napadima dronovima i projektilima, kao znak deeskalacije, pod uvjetom da i Ukrajina pristane na to, rekao je jedan izvor.
Ipak, predsjednik Vladimir Putin neće pristati na opće primirje jer ruske snage nastavljaju s napredovanjem na bojištu, a ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni. Nije jasno bi li bilo kakav ruski prijedlog uključivao uvjete koji bi za Kijev i njegove saveznike bili neprihvatljivi.
‘Takve sastanke smatramo vrlo važnima, ali ih ne komentiramo unaprijed‘, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, odgovarajući na upit o mogućim prijedlozima za vrijeme Witkoffova posjeta.
Trump je rekao da bi Witkoff mogao otputovati u Rusiju već u srijedu, što bi bio njegov peti posjet ove godine. Kremlj je potvrdio da bi se mogao održati i sastanak s Putinom. Američki predsjednik najavio je uvođenje visokih carina već u petak zemljama poput Kine i Indije koje kupuju rusku naftu i drugu robu, pokušavajući tako dodatno pritisnuti Putina da okonča rat koji traje već četiri godine.
‘Trumpu treba nekakav ‘dar‘, ustupak od Rusije. Zračno primirje moglo bi biti takav dar‘, rekao je Sergej Markov, moskovski politički analitičar blizak Kremlju.
Trump je u utorak pojačao kritiku Indije, rekavši da će ‘vrlo značajno‘ povećati carine na indijski izvoz u SAD u sljedeća 24 sata, kao kaznu zbog kupnje ruske nafte kojom, kako je rekao, ‘hrane ratnu mašineriju‘. Indija je taj potez nazvala neopravdanim.
Trump je, vraćajući se u Bijelu kuću s obećanjem da će brzo okončati rat, postajao sve frustriraniji Putinovim odbijanjem da pristane na prekid vatre - čak i nakon šest međusobnih telefonskih razgovora od veljače. Prošlog tjedna je izjavio: ‘Vodimo tako pristojne i lijepe razgovore, a onda te iste noći netko pogine kad projektil pogodi neki grad.‘
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je u petak, stojeći pokraj Putina, spomenuo ‘zračno primirje‘, no ruski predsjednik to nije komentirao. Lukašenko se u lipnju sastao s Trumpovim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom, što je bio najviši američki posjet Bjelorusiji od 2020. godine.
‘Ja kažem da je Rusiji i predsjedniku Putinu to u interesu - ali vi to ne želite. Recite Zelenskom neka pristane‘, rekao je Lukašenko novinarima
Kellogg bi se trebao sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kasnije ovog tjedna u Kijevu, objavila je Ukrajinska pravda.
Zelenski je u utorak rekao da je s Trumpom imao ‘produktivne‘ telefonske razgovore, uključujući i one o sankcijama Rusiji. Dodao je da je američki predsjednik ‘potpuno informiran‘ o ruskim napadima na Kijev i druga naselja.
Rusija je posljednjih tjedana pojačala zračne napade, uključujući i rekordne brojeve dronova, dok Putin i dalje postavlja čvrste uvjete za mirovni sporazum. Ti uvjeti uključuju ukrajinsko prihvaćanje neutralnog statusa te priznanje ruske aneksije Krima i četiri regije na istoku i jugu Ukrajine, koje ruske snage samo djelomično kontroliraju.
Ukrajina te uvjete odbacuje, dok istovremeno poziva na prekid vatre koji bi otvorio prostor za mirovne pregovore.
Putin je više puta odbio pozive SAD-a i Europe na 30-dnevno primirje, iako je u svibnju proglasio 72-satni prekid vatre povodom 80. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata. U ožujku su Ukrajina i Rusija pristale na 30-dnevni moratorij na napade na energetsku infrastrukturu, nakon razgovora s Trumpom, no obje strane su se međusobno optužile za kršenje dogovora.
Prema istraživanju koje je proveo nezavisni Levada centar u Moskvi, dvije trećine Rusa podupire završetak rata uz zadržavanje sadašnjih teritorijalnih pozicija, dok četvrtina želi nastavak borbi.
‘Za većinu Rusa kraj rata - ali ne i povratak na stare granice - bio bi prihvatljiv ishod‘, rekao je direktor centra Denis Volkov.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....