Postalo je jasno da se nešto važno i veliko događa kad je 12. kolovoza objavljeno da je Saudijska Arabija imenovala nerezidentnog ambasadora za palestinske teritorije koji će ujedno biti generalni konzul u Jeruzalemu.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa je početkom rujna 2020. godina objavila da Ujedinjeni Arapski Emirati i Izrael normaliziraju odnose, priključio se Bahrein, a poslije i Maroko. Sporazumi su dobili ime Abrahamski, prema ocu mediteranskih jednobožačkih religija (Ibrahim je islamizirano ime). Trump & co. nadali su se da bi prije izbora 2020. godine uspjeli i saudijsku kraljevinu uvjeriti da pristupi Abrahamskim sporazumima, ali dvor je bio oprezan: htjeli su vidjeti kako će teći odnosi UAE i Izraela. Neočekivani uspjeh, tako se može definirati, trgovina cvate, komplementarnost u mnogim sektorima otvara prostor rastu suradnje na obostranu korist, na snagu je u ožujku ove godine stupio i sporazum o slobodnoj trgovini kojim su uklonjena davanja na 96 posto roba.
Mohamed bin Salman, saudijski prijestolonasljednik, shvatio je da gubi u koracima u odnosu na rivala, Mohameda bin Zayeda, čelnika UAE. MBS želi Arabiju pretvoriti u regionalnog trgovinskog i tehnološkog lidera i svjestan je da bez normalizacije odnosa s Izraelom to nije moguće. Odnosi Washingtona i Riyada bili su zategnuti jer je američka administracija zamjerala MBS-u ubojstvo novinara Jamala Khashoggija, ali je američki predsjednik Joe Biden u srpnju prošle godine ipak otišao u Arabiju kako bi nagovorio MBS-a da poveća proizvodnju nafte, no u tome nije uspio. Posjet je vjerojatno bio jedan od trenutaka kad su dvije strane odlučile nastaviti pregovore o normalizaciji odnosa s Izraelom - u srpnju 2022. godine Saudijska Arabija proglašava svoj zračni prostor otvorenim "svim prijevoznicima", uključujući i izraelske - koji su postali bjelodani ovog ljeta. Riyad je, tumači The Wall Street Journal, definirao tri uvjeta priznanja Izraela: ustupci Palestinskoj samoupravi, sigurnosna jamstva SAD-a Arabiji i američka pomoć u izgradnji civilnog nuklearnog programa. Potonje dvoje se odnosi na tenzije s Iranom, iako su dvije zemlje normalizirale odnose i razmijenile ambasadore. Riyad Teheranu i dalje ne vjeruje.
Odnos prema Palestincima važna je točka jer se Saudijska Arabija, kao čuvar svetih mjesta islama, smatra odgovornom za taj narod, opetujući da se drži stajališta Arapske lige otprije nekoliko desetljeća da se službene veze s Izraelom ne uspostavljaju sve dok se ne riješi sukob s Palestincima. Susrećemo se tu s ozbiljnom preprekom procesu. Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen u utorak je završio posjet Bahreinu koji su usklađeno osudili palestinski pokret Hamas koji upravlja pojasom Gaze - "Pozivamo braću u arapskim državama da se povuku s ovog opasnog puta koji im neće donijeti ništa, osim štete od fašističkog, rasističkog entiteta izgrađenog na izdaji" - te libanonski Hezbolah: "Pogoršavanje političkog i moralnog kraha žurbom prema normalizaciji s neprijateljem nakon godina ugnjetavanja i teroriziranja bahreinskog naroda".
Palestinska samouprava, koja kontrolira Zapadnu obalu, a i dalje je vodi ostarjeli Mahmud Abbas koji je jednom - 2005. godine - pobijedio na izborima i mandat mu je trebao trajati pet godina, nije reagirala. Razumljivo, jer sudjeluje u pregovorima, a BBC je u četvrtak objavio što traže da podrže proces. Shvatili su da puko odbacivanje sporazuma, taktika koju su upotrijebili u slučaju UAE, ne koristi. Nadali su se da će Dubai, nakon prve krize u palestinsko-izraelskim odnosima, smanjiti intenzitet suradnje s Jeruzalemom, ali prevarili su se: UAE bi verbalno kritizirao Izrael i na tome bi stalo.
Palestinska samouprava želi povećanje financijske pomoći, BBC govori o iznosu od nekoliko stotina milijuna dolara, te veću kontrolu nad teritorijem Zapadne obale. Potonji zahtjev, kako djeluje, nije i traženje rješenja odnosa modelom dviju država, dijelom i zato što je SAD, kako piše portal Axios, odbio pregovarati o mogućnosti da UN prizna Palestinu, što je razumljiv stav dok se ne riješe odnosi Abbasova vodstva i Hamasa. Zahtjev za financijsku pomoć govori mnogo o trenutačnom stanju razmišljanja vodstva dijela palestinskog korpusa, što također ne treba čuditi jer se od verbalne podrške arapskog svijeta nisu okoristili.
Washington govori da ne očekuje brze dogovore, koncept astronomskog vremena na Bliskom istoku drukčijih je zakonitosti od zapadnog. The Wall Street Journal navodi da bi Bijela kuća željela rješenje negdje u prvoj polovici iduće godine kako bi tim činom nadmašila doseg Trumpovih sporazuma neposredno prije ulaska u predsjedničku kampanju.
Thomas Friedman, kolumnist The New York Timesa, u utorak je objavio tekst naslovljen "Ne možete normalizirati odnose s vladom koja nije normalna". Nenormalna vlada nije, što bi se moglo pomisliti, saudijska, nego sadašnja izraelska, najdesnija u povijesti. Friedman smatra da je kabinet koji vodi premijer Benjamin Netanyahu krucijalna prepreka sporazumu. Drugi izvori, primjerice dobro informirani Al-Monitor, pišu da je Netanyahu spreman učiniti gotovo sve kako bi se fotografirao s predsjednikom Joeom Bidenom.