BORIS TADIĆ

Bivši predsjednik Srbije: ‘Četnički pokret nije bio nikakav nacistički pokret. A Sanader i ja smo napravili plan...‘

‘Sve što smo uspjeli napraviti, i Ivo Sanader i ja, i Ivo Josipović i ja, pa i Stjepan Mesić, razoreno je u samo nekoliko godina‘

Boris Tadić i Ivo Sanader (arhivska fotografija)

 Damjan Tadic/cropix/Cropix
‘Sve što smo uspjeli napraviti, i Ivo Sanader i ja, i Ivo Josipović i ja, pa i Stjepan Mesić, razoreno je u samo nekoliko godina‘

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić razgovarao je s novinarom Hrvojem Krešićem u N1 Studiju uživo i komentirao aktualnu političku situaciju u Srbiji, odnose u regiji i budućnost Zapadnog Balkana, piše N1.

"Radim puno. Idem po svijetu, sjedim u upravnim odborima nekoliko think tankova u svijetu, na raznim stranama, od istoka do zapada, u nekoliko kompanija koje savjetujem, od telekomunikacijskog i satelitskog biznisa, dakle u visokim tehnologijama. Držim predavanja na jednom sveučilištu, a i pomažem srpskoj oporbi da se konsolidira", rekao je Tadić u uvodu.

Bivši predsjednik Srbije u jednom je dijelu razgovora izjavio da "Srbija pod vodstvom Aleksandra Vučića ne pokazuje stvarnu namjeru da uđe u EU".

"Nakon Hrvatske stanka je preduga i kada su meni europski lideri u tom vremenu rekli da će nastupiti velika stanka, ja sam rekao: nastupit će veliki problem, zato što nema praznog prostora ni u ljudskim stanicama ni u političkom smislu. Ako ovdje nije Europska unija na Balkanu, bit će netko drugi. A ako je netko drugi ovdje, Europska unija ima strateški problem", dodao je.

image

Boris Tadić (arhivska fotografija)

Biljana Gaurina/cropix/Cropix

Onda tko bi bio taj drugi? Tko trenutno okuplja taj Balkan?

"To može biti Rusija, može biti Turska, može biti Kina. Jedna od zemalja koja je pretendirala doći ovdje je Iran, koji je u ovom trenutku u ozbiljnim problemima, ali naveo sam samo neke zemlje koje su potencijalni kandidati. Rusija je dolazila na Balkan, odlazila s Balkana. U ovom trenutku ona je zaokupljena svojim strateškim interesima, to je Ukrajina iznad svega, ranije je bila Gruzija s Južnom Osetijom i Abhazijom. Kina je snažno prisutna kroz inicijativu Pojas i put, Kina sa svojim investicijama, svojim građevinskim operacijama i Kina sa svojim rastućim težnjama. Turska, koja nikada nije odustala od Balkana, jer su turkofonske zemlje od Sibira do Balkana. I imamo Iran koji je pretendirao biti sila u rangu Turske i nekih drugih zemalja, i on to i jest, pogotovo zato što imaju nuklearni program, ali vidjet ćemo kakav će biti konačni epilog ovog sukoba."

Otkrio je i kako gleda u ovom trenutku na odnos između Srbije i Hrvatske?

"Pa kako gledam? Sve što smo uspjeli napraviti, i Ivo Sanader i ja, i Ivo Josipović i ja, pa i Stjepan Mesić, razoreno je u samo nekoliko godina. I mi smo došli do onih, kako da kažem, formalnih prijateljskih odnosa s džentlmenskim poklanjanjem cvijeća Vučića Kolindi Grabar-Kitarović, ali to cvijeće možemo baciti u rijeku jer ništa fundamentalno nije promijenjeno. Ni u našem, ni u mom mandatu, ni u mandatu mojih kolega u Hrvatskoj nisu neke fundamentalne stvari promijenjene. Ali mi smo pokrenuli proces pomirenja, proces normalizacije odnosa, pristojnosti u našim odnosima. Kada upućujete ispriku za zlo koje se dogodilo, i s jedne i s druge strane, vi barem uspostavljate neku normalnu komunikaciju. A da ne govorimo o tome da smo pokrenuli i neke druge procese u domeni ekonomije. Razmijenili smo investitore i s jedne i s druge strane. Evo, ovdje smo danas u Savudriji, tu je MK Commerce. Ja sam veoma zadovoljan zbog toga. U mom mandatu imali smo Konzum, imali smo kompaniju gospodina Todorića, imali smo gospodina Tedeschija u Srbiji i neke druge, i to su dobre okolnosti. Bez ekonomske razmjene nema ni pomirenja, također – nije dovoljna ni gesta ni dobra namjera lidera. Potrebna je i ekonomska suradnja."

image

Boris Tadić (arhivska fotografija)

Mustafa Kamaci/Anadolu Via Afp

Novinar Krešić ga je pitao i mogu li Vučićevi protivnici, koji se se sastoje od lijevih i krajnje desnih, zajedno formirati zaista neki kohezivan politički blok koji bi mogao funkcionirati u oporbi.

"Ja ovog trenutka ne bih previše inzistirao na ideološkim razlikama. Ne bih previše inzistirao na tom aspektu koji u Hrvatskoj vjerojatno proizvodi jednu specifičnu osjetljivost. U Hrvatskoj, doduše, ne postoji jasna percepcija o tome što je četnički pokret i prave se paralele između ustaškog i četničkog pokreta, što je potpuna besmislica. Pandan ustaškom pokretu mogao je biti ljotićevski pokret koji je bio nacistički pokret. Četnički pokret nije bio nikakav nacistički pokret, iako ja pripadam partizanskoj političkoj tradiciji, ali bilo bi dobro da dobro razumijemo povijest jednih i drugih", rekao je.

Kako gledate na djelovanje Tonina Picule, poruke koje šalje? Pa, uostalom, i djelovanje drugih europarlamentaraca? - glasilo je jedno od pitanja.

"Ne bira ni Vučić, ali ne bira ni Tonino Picula. Tako da Tonino Picula pomaže Vučiću, a i Vučić političkoj karijeri Tonina Picule, za kojeg smatram da više gradi svoju političku karijeru i eventualne ambicije za artikulaciju svojih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Nemam najbolje mišljenje o tom čovjeku, a reći ću vam i zašto. Zato što stereotipi s kojima nastupa prema srpskoj politici sežu još iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Vidite, o tome vrlo često govorim – nepoznavanje povijesti tragično je i za jednu i za drugu zemlju. Kada mi u Srbiji ne poznajemo povijest Hrvatske ili u Hrvatskoj povijest Srbije, teško možemo pronaći točke susreta ili neku zajedničku budućnost. To nas onda udaljava. Ja se slažem sa Zoranom Milanovićem da smo mi najbliži narod, što god mislili jedni o drugima ili kakva god bila povijest naših odnosa. Vrlo često najbliži narodi ratuju. Pogledajte Ukrajince i Ruse. Uostalom, narcizam malih razlika vrlo je često razlog velikih sukoba.

Ali to ne znači da ne trebamo regulirati naše odnose i barem poznavati jedni druge. Tonino Picula uvjeren je da je srpski nacionalizam na mjestima gdje ga nema. On slijedi stereotipiju o takozvanom Memorandumu Srpske akademije znanosti. Jednom je čak rekao da sam ja nasljednik memorandumske politike. To je takva besmislica da dugo nisam čuo nešto slično, misleći pritom da je to zato što je moj otac bio član Srpske akademije znanosti i umjetnosti. On valjda misli da svatko tko je bio član Srpske akademije znanosti i umjetnosti slijedi Memorandum."

Vratio se u jednom trenutku ponovno na Sanadera.

"Kada sam započeo proces pomirenja sa Sanaderom i naš zajednički dogovor, a onda je on dao ostavku, moja je rečenica bila: bez umrežavanja kompanija, bez suradnje, bez razmjene radnika i investicija nema pomirenja. On se potpuno složio i napravili smo određeni plan. Nažalost, nismo ga uspjeli realizirati do kraja, ali bila je to izvanredna ideja i on je napravio nekoliko prvih fantastičnih koraka. Njegova sudbina na kraju nije bila dobra", izjavio je za N1, a cijeli intervju pogledajte ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2026 14:40