Još jedno novo istraživanje ide u korist hipoteze prema kojoj bi ljetna vrućina, vlaga i sunce trebali spriječiti - ako ne i zaustaviti - širenje koronavirusa. No stručnjaci za zarazne bolesti također upozoravaju: sve pozitivne strane već spomenutih ljetnih uvjeta mogle bi brzo "pasti u vodu" ako ljudi ne nastave držati socijalnu distancu.
- Ovdje je o vremenu najbolje razmišljati kao o sekundarnom faktoru - kaže Mohammad Jalali, docent na Harvardu koji je istraživao kako vrijeme utječe na širenje virusa.
S obzirom da mnoge države polako izlaze iz karantene, ljudi jedva čekaju otići na plaže, bazene, u parkove - sva ta mjesta do prije nekoliko mjeseci bila su potpuno benigna, ali sad se na njih gleda s dozom straha zbog rizika od prenošenja virusa, piše The Washington Post.
Plivanje u kloriranom bazenu trebalo bi biti sigurno, pod uvjetom da ljudi budu na međusobnoj udaljenosti od dva metra, a preporuča se i nošenje maski, no ne u vodi, jer kad su mokre, one mogu otežati disanje, objavio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti.
- Nema dokaza da se COVID-19 može širiti preko vode u bazenima, vrućim kupkama ili toplicama. Pravilnim radom i održavanjem (uključujući dezinfekciju klorom i bromom) ovih postrojenja, virus u vodi trebao bi se deaktivirati - objasnila je Kate Grusich, glasnogovornica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Ali ljudi još uvijek mogu prenijeti virus bliskim osobnim interakcijama u bilo kojim uvjetima, unutra ili vani, na suncu ili kiši. Globalna slika otkriva da se koronavirus može širiti u bilo kojoj klimi - zemlje s toplim vremenskim prilikama, uključujući Singapur, Indoneziju, Brazil i Ekvador, bilježe značajno širenje virusa.
U posljednjih nekoliko tjedana brojne istraživačke studije, temeljene na laboratorijskim eksperimentima, računalnim modelima i sofisticiranim statističkim analizama, podržale su mišljenje da će ljetno vrijeme znatno smanjiti širenje koronavirusa.
Tako istraživači s Harvard Medical Schoola, MIT-a i drugih institucija ispituju niz vremenskih uvjeta - od temperature i relativne vlage do oborina - na čak 3739 lokacija diljem svijeta kako bi pokušali utvrditi kako vremenske prilike utječu na širenje virusa COVID-19. Dosad su otkrili da prosječne temperature iznad 25 Celzijeva stupnja znatno smanjuju rizik od infekcije.
Međutim, prelazak na ljetno vrijeme neće biti dovoljan da se u potpunosti obuzda prijenos koronavirusa. Ostali koronavirusi, poput SARS-a i MERS-a, pokazali su sezonalnost - slabjeli su tijekom toplijeg vremena, baš kao i sezonska gripa, a mnogi stručnjaci vjeruju da bi se novi COVID-19 mogao ponašati isto. No sezonski faktori kod prenošenja virusa djeluju i obrnuto, pa bi, nakon smanjenja zaraze ljeti, vjerojatno uslijedio porast infekcija u jesen.
Važnu ulogu u širenju koronavirusa ima i vlažnost zraka - prijašnja istraživanja već su pokazala da se virusi lako šire zimi na suhom zraku, pogotovo u zatvorenim prostorima, dok suprotno tome, veća vlaga čini da kapljice, koje su najčešći vektori virusa, brže padnu na zemlju ili pod, što automatski smanjuje prenošenje virusa zrakom.
David Heymann, profesor s londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, svejedno upozorava kako laboratorijske studije o ponašanju koronavirusa u različitim vremenskim uvjetima treba uzeti s velikim oprezom.
- To ipak nisu stvarne situacije. Iz dana u dan svjedočimo prijenosu virusa COVID-19 u većini dijelova svijeta, čak i u tropskim područjima - rekao je Heymann, a prenosi The Washington Post.
Dodaje kako su epidemiolozi ipak fokusirani na ono što se događa u stvarnim okruženjima, primjerice u pogonima za pakiranje mesa i staračkim domovima, koji bilježe zabrinjavajući broj oboljelih. Laboratorijske studije, rekao je, trebaju pratiti takva opažanja kako bi se ispitalo kako najbolje zaštititi ljude u tim sredinama.