Kada je početkom tjedna ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo brutalne raketne napade na ukrajinske gradove i ključnu civilnu infrastrukturu, činilo se da je zbog tog poteza mogao odahnuti od tvrdolinijaša koji već dulje vrijeme zahtijevaju odlučniju akciju.
"Bježi, Zelenski, bježi", slavio je čečenski vođa i kremaljski moćnik Ramzan Kadirov, koji je poslao odrede svojih milicija u Ukrajinu da se bore u ratu Moskve protiv te zemlje, misleći pritom na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Kadirov je izjavio da je "100 posto zadovoljan" vođenjem rata nakon više tjedana kritiziranja ruskog vojnog vodstva zbog nedavnih katastrofalnih povlačenja ruskih snaga pred nadirućim ukrajinskim trupama.
No, istovremeno, neki visoki ruski dužnosnici i pripadnici poslovne elite već su iscrpljeni i depresivni, dok se očekuje se pogoršanje političke i gospodarske klime u Rusiji. Ako je Putinova vojna eskalacija djelomično imala za cilj zaustaviti previranja koja su nastala zbog lošeg upravljanja ratom, tada bi njezin učinak mogao biti samo privremen, ustvrdilo je nekoliko ruskih dužnosnika i poslovnih direktora za Washington Post.
"Na bojnom polju postoje i drugi problemi", rekao je utjecajni moskovski biznismen koji je, kao i drugi intervjuirani koje je intervjuirao ugledni list, govorio pod uvjetom anonimnosti zbog straha za osobnu sigurnost. "Ne mislim da će to povećati pritisak", rekao je, misleći na raketne napade.
‘Vojna ili politička pobjeda nije moguća, kao ni poraz‘
Osim toga, kažu poslovni rukovoditelji i dužnosnici, čak i ako se uspije napadima oštetiti više ukrajinskih električnih i energetskih mreža dok će borbe polako ulaziti u ledenu zimu, postavlja se pitanje koliko je projektila ostalo Rusiji i koliko dugo može izdržati kampanju bombardiranja. Projektili se "proizvode, ali u pojedinim pogonima. A stare rezerve su na izmaku", rekao je jedan državni dužnosnik.
Otkako je ukrajinska vojska počela ponovno osvajati dijelove teritorija na jugu i istoku Ukrajine, Putin se ‘koprcao‘ i bio prisiljen poslati stotine tisuća jedva ili nimalo obučenih rezervista da pokušaju ojačati iscrpljene ruske snage, što je potez koji je izazvao prosvjede diljem Rusije. Time je natjerao - prema zapadnim procjenama - najmanje 300.000 ruskih muškaraca da bježe preko granica zemlje kako bi izbjegli regrutaciju.
I dok su unutar Putinova kruga počeli izlaziti na površinu znakovi unutarnjih neslaganja, došlo je do ponižavajućeg napada na za Kremlj ‘sveti‘ Krimski (Kerčki most) koji spaja anektirani Krim s ruskim kopnom, što je za mnoge bila kap koja je prelila čašu.
"Nitko nije zadovoljan statusom quo", kaže ruski državni dužnosnik. "Jasno je da vojna ili politička pobjeda neće biti moguća. Ali ni poraz nije moguć. Ovo se pretvara u situaciju u šahu poznatu kao ‘zugzwang‘, kada je svaki potez lošiji od idućeg, a ipak je nemoguće ne pomaknuti se".
Ljetni optimizam kada su, prema riječima drugog državnog dužnosnika, mnogi pripadnici ruske elite vjerovali "da ćemo sve preokrenuti i pronaći način", potpuno je ispario. "Ljudi vide da nema budućnosti", rekao je.
Prisilna mobilizacija već je zadala udarac Putinovoj popularnosti, jednom od glavnih temelja njegovog legitimiteta kao predsjednika, a kada se mrtva tijela rezervista počnu dovoziti s ukrajinskih bojišnica, situacija bi se mogla pogoršati, ističe moskovski poduzetnik.
‘Sankcije pogađaju sve jače, za nekoliko mjeseci bit će sve još gore‘
"Za nekoliko mjeseci nastat će vrlo negativna dinamika u Rusiji, pogoršanje raspoloženja u društvu", rekao je. “Sve ovisi o situaciji na bojištu".
"Putinov arsenal mogućih akcija vrlo je ograničen", kaže Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik guvernera Ruske središnje banke, koji sada živi u egzilu u Sjedinjenim Državama. "Osim napada na civilnu infrastrukturu, ima samo mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja. Ako se ukrajinska protuofenziva nastavi, pred Putina se postavlja pitanje što dalje činiti".
No, malo tko u Moskvi smatra da će Putin pribjeći razmještanju taktičkog nuklearnog napada, unatoč porukama iz Kremlja, navodi moskovski poduzetnik, jer "tada ostao bez aduta u rukavu", dok bi Kina mogla blokirati takvu vrstu eskalacije. "To je Pandorina kutija za koju (Kinezi) ne žele da bude otvorena", ističe,
Čini se da je podrška Saudijske Arabije smanjenju proizvodnje nafte ove zime ohrabrila ruskog predsjednika, rekao je isti moskovski izvršni direktor, koji održava kontakte s političkim dužnosnicima. Čak i ako cijene energije ostanu na istoj razini, kako navodi, Putin "misli da će Europa biti u krizi i da neće imati vremena za Ukrajinu".
"Ovo je još uvijek rat iscrpljivanja, sve dok jedna strana ne bude u stanju doista nastaviti rat", dodaje.
Aleksej Miler, izvršni direktor ruskom energetskog diva Gazproma, u srijedu je upozorio da bi se "čitavi gradovi" u Europi mogli smrznuti ove zime te rekao kako nema jamstava da bi Europa mogla preživjeti zimu s trenutačnim razinama rezervi plina.
Ekonomisti i poslovni upravitelji kažu da sankcije počinju sve jače pogađati rusko gospodarstvo, pri čemu su proračunski rezovi već nametnuti, dok bi predložena gornja cjenovna granica koju će skupina G-7 zemalja nametnuti na prodaju ruske nafte od prosinca, bila još jedan udarac. Ruskom će predsjedniku "ponestati novca... Treba mu novac da plati oružje Iranu i Sjevernoj Koreji. No, u prosincu ćemo vidjeti potpuno novu stvarnost", ističe Sergej Guriev, rektor na sveučilištu Sciences Po u Parizu.
Šaputanja o promjeni vodstva
U trenucima očekivanja novih i strožih sankcija, svaka loša vijest s prve crte bojišnice novi je udarac za rusko gospodarstvo, rekao je jedan drugi član moskovske poslovne elite.
"Cijelo poslovanje trpi zbog onoga što se događa. Svi su zamrznuli svoje investicijske planove", otkriva on. Prethodno uvjerenje da bi Rusija mogla preusmjeriti trgovinske tokove sa Zapada kroz Kinu, Kazahstan i Indiju, brzo se topi, kažu dvojica poslovnih direktora. Kazahstan je počeo blokirati pošiljke koje prevoze europsku robu u Rusiju, a Kinezi su također počeli zaustavljati određene isporuke.
“Svi su posve frustrirani. Raspoloženje je jako loše", rekao je treći istaknuti ruski poduzetnik.
Članovi moskovske elite počinju potiho govoriti o potencijalnoj promjeni vodstva na način na koji nikada prije nisu govorili u više od 20 godina Putinove vladavine - iako nitko ne može reći kako ili kada bi se to moglo dogoditi.
"Počeli smo ulaziti u stanje revolucije", rekao je prvi državni dužnosnik. "Svi čekaju na nešto drugo od onoga što se sada događa - drugačije vodstvo, drugačiji rat. ‘Jastrebovi‘ žele snažniju akciju. ‘Golubice‘ uopće ne žele rat. Sazrijeva vrijeme za promjenu političkog sustava. Ali kako će se to dogoditi, ne znam", zaključio je dužnosnik.