SVE JAČI PRITISAK

Bruxellesu dozlogrdilo Vučićevo izmotavanje: ‘Neka se izjasni o ratu, ili će Srbija snositi posljedice!‘

EU sada ima puno manje razumijevanja za manevre Srbije koja bi bila saveznik Rusije, a u isto vrijeme pregovarala o članstvu

Vladimir Putin i Aleksandar Vučić

 Andrej ISAKOVIC/AFP

Srbija već godinama uspješno balansira između Europske unije i Rusije. Dok od EU dobiva financijsku pomoć, pristup tržištu i velike investicije, politički je uglavnom bila na strani Rusije. Takvo stajalište Bruxelles je tolerirao iako se od Srbije, kao i svake druge zemlje koja s EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i kandidat je za članstvo, očekuje da će se pridružiti stajalištu EU u vanjskoj politici.

Umjesto izravne kritike, dužnosnici Europske unije, posebno iz Europske komisije, stalno su pokušavali pronaći opravdanje i razumijevanje za Srbiju. Govorili su da se od država kandidata očekuju da se "progresivno" prilagode vanjskoj politici Europske unije.

Europska komisija procijenila je da se usklađenost Srbije s EU u vanjskoj politici u godinu dana povećala sa 56 posto na 61 posto. Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora imaju usklađenost od 100 posto. Jedino je Bosna i Hercegovina u usklađenosti sa stajalištima EU bila ispod Srbije, ali je BiH sada podržala sankcije protiv Rusije. Time je Srbija ostala jedina od država regije koja to nije učinila.

Međutim, sve se promijenilo otkad je EU Rusiji nametnula najveće sankcije dosad. Prije toga i neke države EU imale su dobre odnose s Rusijom i njihovi lideri s Putinom pa i nije bilo nekog pritiska na Srbiju zbog toga.

Pismo primljeno

Sada diplomati država članica, ali i zastupnici Europskog parlamenta, traže od EU da prema Srbiji bude oštra i da joj ne dopusti da pomogne Rusiji u zaobilaženju sankcija.

Skupina zastupnika Europskog parlamenta iz redova liberala poslala je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen u kojem traže privremeno zamrzavanje pristupnih pregovora. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je to "hajkom na Srbiju", a diplomati u Bruxellesu kažu da nije riječ o hajki, nego o principijelnom pitanju "na kojoj strani želite biti jer je za svaku normalnu državu izbor jednostavan".

Dakle, od države koja javno govori da želi u EU očekuje se da se ponaša u skladu s tim ciljem i dijeli iste vrijednosti kao i cijela Europska unija i svi drugi partneri u regiji Zapadni Balkan.

U sjedištu Europske komisije samo su potvrdili da je to pismo primljeno i da će odgovoriti, ali nije na Komisiji da odlučuje o zamrzavanju pristupnih pregovora, jer je to na Vijeću Europske unije.

Srbija i Turska, države sa statusom kandidata, nisu podržale sankcije EU protiv Rusije. Pristupni pregovori s Turskom ionako su zamrznuti još od 2018 godine. Iako Turska može igrati i važniju ulogu od Srbije u pomaganju Rusiji, ili pojedincima i poduzećima iz Rusije da zaobiđu sankcije EU, u pristupnim pregovorima Srbija je dosad bila u znatno povoljnijem položaju od Turske.

Ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila i način razmišljanja u EU. Zato sada ima puno manje razumijevanja i za manevre Srbije koja bi bila saveznik Rusije, a u isto vrijeme pregovarala o članstvu u EU.

Glasnogovornik EU za vanjsku politiku i sigurnost Peter Stano upozorio je one koji ne podržavaju sankcije da "pomažu ubojicama ukrajinskog naroda". Jedan drugi diplomat EU rekao je da je Srbiji preneseno da će "platiti određenu cijenu bude li na pogrešnoj strani sukoba".

Odgovornost

Europska unija pohvalila je Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, koje su 100 posto uskladile stajališta u vanjskoj politici s Bruxellesom. A sankcije protiv Rusije podržali su i Bosna i Hercegovina i Kosovo. Sve te države zbog toga već osjećaju posljedice. Albanija je većinu žita kupovala od Rusije. U Crnoj Gori ruski turisti činili su dobar dio ukupnih godišnjih posjeta i pomagali u punjenju proračuna. Donedavno je i jahta ruskog tajkuna pod sankcijama, Abramoviča, bila u Tivtu u Crnog Gori.

Toj maloj državi dobro bi došlo kad bi mogla profitirati od sankcija koje su druge države uvele ruskim tajkunima i otvoriti vrata za njih, njihove jahte i financijske transakcije. U EU kažu da će i Srbija "snositi odgovornost" postane li odredište za zaobilaženje sankcija Rusiji.

Ali postoje i diplomati koji u Bruxellesu govore da će "poštedjeti" Vučića do kraja izbora, a nakon toga će se Srbija morati jasno izjasniti o sankcijama protiv Rusije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. rujan 2022 09:31