Liderima država članica EU bit će potreban i treći dan kako bi se približili u stavovima oko kompromisa o višegodišnjem financijskom okviru i o fondu za oporavak. Iako su mnogi od njih rekli kako je rasprava u subotu bila "u boljoj atmosferi nego ona u petak", i dalje su razlike prevelike da bi se moglo sa sigurnošću reći da je dogovor moguć u nedjelju.
Osim hitnosti zbog posljedica krize koje treba početi sanirati, lideri su pod vremenskim pritiskom jer u slučaju loših vijesti, odnosno kolapsa pregovora, već u ponedjeljak se to može snažno odraziti na tržištu kada se otvore burze. Zato će nastojati u nedjelju ili postići dogovor ili imati bar dobre vijesti da su približili stavove i da će konačni dogovor biti postignut na nekom novom summitu za desetak dana.
Glavna prepreka su i dalje skupina "škrtih" u kojoj su Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, a podržava ih i Finska. Osim što traže manji iznos paketa za oporavak, inzistiraju i na strogim uvjetima korištenja. Nizozemski prijedlog da se o nacionalnim programima reforme odlučuje jednoglasno u Vijeću je mnogima neprihvatljiv.
Ali predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je već dao nove prijedloge kojima se pokušava pridobiti potpora te skupine u kojoj su države koje su veliki neto uplatitelji u proračun EU. Ne samo da bi ostao rabat za njih, već bi se on i povećao. Rabat je dio povrata novca koje EU daje tim državama kako bi se nadoknadio barem dio disproporcionalnog doprinosa u proračun EU. Povećao bi se i postotak koji države mogu zadržati od prihoda od carina, što ide na ruku Nizozemskoj u kojoj je i najveća luka na svijetu Rotterdam.
Još jedan mogući element koji bi olakšao sporazum je promjena omjera izravnih bespovratnih sredstava i povoljnih kredita iz fonda za oporavak "EU iduće generacije". Raniji je prijedlog bio da bi se 500 milijardi eura dodijelilo državama članicama u obliku bespovratnih sredstava, a 250 milijardi u obliku povoljnih kredita. Diplomatski izvori su prenijeli medijima kako je Michel spreman to smanjiti na 450 milijardi bespovratnih sredstava, a 300 milijardi kredita.
Hrvatska je prema prijedlogu Europske komisije trebala dobiti nešto više od 7 milijardi eura bespovratnih te više od 2,5 milijardi povoljnih kredita.
Prema novom prijedlogu, višegodišnji financijski okvir bi ostao 1074 milijardi eura.
Pitanje je hoće li će to biti dovoljno za skupinu "škrtih". Austrijski kancelar Sebastian Kurz je rekao da je ovo "korak u pravom smjeru, ali postoji još dug put pred nama".
I nizozemski premijer Mark Rutte je počeo pokazivati znakove optimizma.
No francuski predsjednik Emmanuel Macron se protivi ideji da se dodatno smanji paket bespovratnih sredstava za oporavak.
I treći dan summita je počeo odvojenim sastancima lidera država članica kako bi se stvorila pozitivna atmosfera za plenarna zasjedanja.
Jedno od pitanja koje treba riješiti je i povezivanje dodjele novca iz fondova EU s poštivanjem načela vladavine prava. To je razljutilo neke države srednje i istočne Europe koje misle da je to usmjereno protiv njih. Mađarska je čak najavila i veto ako se ti uvjeti usvoje.
Premijer Andrej Plenković je imao nekoliko odvojenih sastanaka na marginama summita. S bugarskim premijerom Bojkom Borisovim je razgovarao o daljnjim koracima u postupku uvođenja eura nakon što su obje države primljene u ERM, Europski tečajni mehanizam kao predvorje eurozone.
Plenković se isto tako protivio ideji Nizozemske o jednoglasnom odlučivanju o planovima oporavka jer bi to usporilo i oslabilo mjere. Što se tiče svote novca koja bi bila na raspolaganju Hrvatskoj, Plenković je rekao da očekuje, ukupno od oba paketa, da to bude dvostruko više nego što je Hrvatska imala u prvih sedam godina članstva i da će to smatrati uspjehom.