Godine masovnih ulaganja u vojsku preoblikovale su rusku industriju i povukle stotine tisuća radnika u obrambeni sektor. Taj nagli porast vojne proizvodnje pomogao je da se izbjegne gospodarska recesija, pa je vrlo rizično napustiti taj obrazac, piše Bloomberg.
Kremlj ne pokazuje znakove odustajanja. Predsjednik Vladimir Putin vidi dugoročnu potrebu za snažnom i dobro opremljenom vojskom - čega se zapadni čelnici pribojavaju jer smatraju da bi je mogao upotrijebiti protiv NATO-a u roku od pet godina - te želi vojnu industriju ugraditi u svoju dugoročnu viziju razvoja.
Dok Putin kroji svoje planove, a Europa troši milijarde na modernizaciju svojih vojski, ostaje pitanje: što će biti sa silnim tenkovima i raketama koje ruske tvornice neumorno proizvode?
Trošak bi mogao postati izvor prihoda
Moskva bi mogla pokušati pretvoriti ono što je sada veliki trošak u izvor prihoda, prodajući oružje saveznicima poput Kine. No, kako se zalihe gomilaju uz istočne granice NATO-a, to dodatno destabilizira odnose s Europom, pa postoji rizik da oružje postane teret za gospodarstvo pod stresom koje se suočava sa sankcijama, slabim bankarskim sektorom i usporenim rastom.
Tijekom nedavnog posjeta najstarijem obrambenom pogonu u Rusiji, Putin je naglasio da ‘potražnja za suvremenim oružanim snagama neće nestati‘ čak ni nakon završetka rata.
Proizvodnja oružja u Rusiji posljednjih je godina eksplodirala. Prije invazije na Ukrajinu 2022., planirali su proizvesti oko 400 oklopnih vozila godišnje. Danas ih isporučuju deset puta više. Razvili su i vlastitu proizvodnju dronova, koji su postali ključni u sukobu. Nakon što su se u početku oslanjali na iranski uvoz, Rusija je prošle godine proizvela čak 1,5 milijuna dronova - u odnosu na 140.000 u 2023.
No troškovi rata su ogromni. Vojna potrošnja između 2022. i 2024. iznosila je najmanje 22 bilijuna rubalja (oko 220 milijardi eura), prema dostupnim podacima. I ništa ne upućuje na to da će se ta potrošnja smanjiti u iduće tri godine, što vodi do godišnjih proračunskih deficita u zemlji koja je već pod pritiskom sankcija.
‘Znam što će presuditi ovaj rat, a tu su Rusi triput bolji od Europe i Amerike zajedno!‘
‘Globalno carstvo oružja‘
Rusija može potražiti inspiraciju u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez masovnu ratnu proizvodnju pretvorio u globalno carstvo oružja, tvrdi Tatiana Orlova iz Oxford Economics. Prema njoj, rat u Ukrajini postao je ‘gigantski poligon za testiranje novog naoružanja i tehnologija‘ - i nakon sukoba, obje će zemlje vjerojatno izvoziti ono što se pokazalo najučinkovitijim.
I prije invazije Rusija je bila drugi najveći izvoznik oružja na svijetu, odmah iza SAD-a. Pad izvoza dogodio se jer su mnogi sustavi korišteni u samom ratu. No sada postoje znakovi oporavka.
Ruske tvrtke ponovno sudjeluju na sajmovima naoružanja u Indiji, Kini, na Bliskom istoku i u Africi. Prvi put u šest godina, rusko oružje predstavljeno je i u Maleziji i Brazilu. Ponuda pokriva čitav spektar vojne opreme, uključujući prijenos tehnologije i zajedničku proizvodnju.
Državni izvoznik Rosoboronexport, koji pokriva oko 85 posto stranih vojnih narudžbi, tvrdi da narudžbe dosežu rekordnih 60 milijardi dolara - osiguravajući višegodišnje ugovore i stabilnu proizvodnju. Prema procjeni Centra za analizu svjetske trgovine oružjem, Rusija bi mogla izvoziti između 17 i 19 milijardi dolara oružja godišnje u prve četiri godine nakon rata, posebice u zemlje globalnog juga koje žele izbjeći ovisnost o SAD-u.
‘Potražnja za ruskim oružjem nije nestala‘, kaže Anna Borshchevskaya iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. Po njezinu mišljenju, čak i ograničeni prekid vatre u Ukrajini bio bi signal mnogim zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike da iskoriste nove ruske opskrbne kanale.
Oružje jeftinije nego prije rata
Jedna od ključnih prednosti je cijena. Velike količine proizvodnje donijele su značajne uštede, pa su mnogi proizvodi sada jeftiniji nego prije rata.
No strategija nije bez rizika. Iako narudžbe Rosoboronexporta pružaju određenu sigurnost, one su i dalje manje od polovice godišnjeg ruskog vojnog proračuna. Osim toga, kupci bi mogli biti izloženi pritiscima sa Zapada, poput prijetnji koje je Donald Trump uputio Indiji zbog kupnje ruske nafte.
Osim toga, iako će vojna industrija nastaviti raditi - čime se zadržava zaposlenost i doprinosi rastu BDP-a - moguća su i otpuštanja te smanjenja plaća. Izvoz sam po sebi neće biti dovoljan da se zadrži sadašnja razina neprekidne proizvodnje, smatra Orlova.
Putin, međutim, tvrdi da uloženi novac nije bačen u vjetar i svjestan je izazova koji slijede. Kao pripremu za tranziciju, zagovara povećanje izvoza oružja, ali i snažnije povezivanje vojne i civilne industrije. Tzv. dvonamjenska proizvodnja trebala bi, prema njemu, već sada biti moguća u brodogradnji, zrakoplovstvu, elektronici, medicinskoj opremi i poljoprivredi.
Za Putina, ipak, ključno ostaje održavanje borbeno spremne vojske i nakon trenutnog rata - što znači da modernizirani obrambeni sektor ostaje temeljni dio ruske ekonomije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....