POVIJESNI IZBORI NA OTOKU

Cameron na korak do pobjede, ali nije sigurno hoće li osvojiti većinu mjesta

Na sam dan izbora još 10 milijuna birača nije znalo kome će konačno dati glas

LONDON - Više od 44 milijuna ljudi ima pravo glasa na današnjim britanskim izborima, jednima od najneizvjesnijih od Drugog svjetskog rata.

Jaki konzervativci

Ankete objavljene na sam dan izbora pokazivale su da su se konzervativci u posljednji trenutak odvojili od laburista i liberala, s prednošću od sedam do devet posto te da bi nakon 13 godina, u samom finišu mogli doći nadomak apsolutne većine. BBC-jev Poll of Polls, kalkulacija napravljena na temelju četiri najveće ankete, pokazivala je da bi konzervativci mogli dobiti 36 posto, laburisti 28, a liberali 27 posto glasova. Prema istoj bi kalkulaciji konzervativci imali 284 zastupnika, laburisti 257, liberali 80, a ostale manje stranke 29.

No, kako je objavio Guardian, postojale su naznake da u izbornim jedinicama u kojima su laburisti na prošlim izborima pobijedili s malenom razlikom konzervativci stoje još bolje. Takvih je izbornih jedinica stotinjak, a Guardian je procjenjivao da bi uz dobar rezultat u tim jedinicama konzervativci mogli imati i 300 zastupnika.

Što će učiniti Sinn Fein?

Za ukupnu su pobjedu nužna 324 glasa, pod uvjetom da sjevernoirski Sinn Fein, već tradicionalno odbije poslati svojih, ovaj put vjerojatno četiri, zastupnika u London.

Ključnu bi ulogu mogle imati i druge sjevernoirske stranke - Ulsterska unionistička stranka, s kojima konzervativci imaju dogovor o savezu, ili Demokratska unionistička stranka. U slučaju da Davidu Cameronu bude nedostajalo samo nekoliko zastupnika za većinu, uz pomoć ovih stranaka mogao bi sastaviti vladu i bez liberala, ali u zamjenu za obećanje da neće kresati sjevernoirski proračun kako je najavio.

Očekivalo se da će neizvjesnost rezultata te uzbuđenja koje je stvorio neočekivani proboj treće stranke, Liberalnih demokrata, povećati odaziv na izbore. Čak 69 posto ispitanika u ICM-ovoj anketi reklo je da će sigurno otići na biralište.

No, s obzirom na to da su se rezultati mijenjali iz dana u dan, da je još danas prema procjenama bilo 10 milijuna neodlučnih birača i da prema procjenama svaki deseti birač odluku donese u samoj glasačkoj kabini, rezultat je danas bio još posve neizvjesan. Većina od 650 izbornih jedinica glasove će prebrojavati noćas, no 20-ak neće ni početi brojati do sutra u devet sati po lokalnom vremenu.

Moguća ustavna kriza

Neki analitičari najavili su da bi se Britanija sutra mogla probuditi u ustavnoj krizi. Ako Cameron ne dobije apsolutnu većinu, a laburisti im budu blizu, premijer Gordon Brown ne mora podnijeti ostavku, nego može pokušati dogovoriti koaliciju s liberalima.





Budući da Britanija nema pisani ustav i nije imala manjinsku vladu od izbora 1974., procedura nije jasna. Prema pravilima koje je državna administracija dogovorila prije službenog početka kampanje, Brown bi u slučaju da nitko nema apsolutnu većinu mogao u Downing Streetu ostati još tjedan dana. No, Cameron je najavio da se ne slaže s takvim scenarijem, pa su danas neki komentatori upozoravali da bi konzervativci mogli proglasiti pobjedu te optuživati Browna da želi ukrasti izbore, u čemu bi imali i histeričnu podršku desnih novina poput Suna, Daily Expressa i Timesa.

Tkogod na kraju završi u Downing Streetu, brzo će se morati uhvatiti u koštac s još težim zadatkom od okupljanja parlamentarne većine: golemim proračunskim deficitom. Neovisni think-tankovi optužili su sve stranke redom da biračima nisu objasnile na čemu planiraju štedjeti.

Euroskeptik Farage preživio pad aviona

Šef euroskeptične Stranke neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP), Nigel Farage, ozlijeđen je danas nakon što se u Northamptonshireu, sjeverno od Londona, srušio avion koji je koristio da bi u posljednjem trenu uvjerio birače da glasuju za njega. Farage, koji je zastupnik u Europskom parlamentu, planirao je letjeti iznad središnje Engleske avionom za kojim je vukao golemi stranački transparent koji se, kako se čini, zapleo u motore aviona. Ozlijeđen je i pilot, ali nije u životnoj opasnosti.

Hoće li Engleska imati parlament?

Lider britanskih konzervativaca David Cameron najavio je da će se, dođe li na vlast, pozabaviti i tzv. pitanjem West Lothiana, neobične situacije do koje je došlo nakon što su Škotska, Wales i Sjeverna Irska dobili svoje parlamente i veću autonomiju od Londona, dok Engleska svoj parlament nema.

Naime, devolucija, odnosno prebacivanje određenih ovlasti s Londona dovelo je do toga da, primjerice, o obrazovanju u Škotskoj odlučuju samo škotski zastupnici u škotskom parlamentu, a o obrazovanju u Engleskoj glasuju i škotski, velški i sjevernoirski zastupnici u Londonu.

Problem je prvi put 1977. definirao laburist Tam Dalyell koji je rekao da je apsurdno da on, kao zastupnik škotskoga grada West Lothiana, može glasovati o stvarima koje se tiču engleskoga grada Blackburna, ali ne i o pitanjima koja se tiču njegove izborne jedinice. ( Nikolina Šajn)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 01:15