Rat protiv Irana trajao je nešto više od 15 tjedana prije nego što je ranije ovog tjedna potpisano privremeno primirje između Sjedinjenih Država i Irana.
Dogovor je otvorio prostor za 60-dnevne pregovore o dugotrajnijem rješenju, ali sukob je već su ostavio dubok trag daleko izvan granica Bliskog istoka, od ljudskih žrtava, golemih financijskih izdataka do političkih posljedica.
Ljudske žrtve
Najveću cijenu rata platili su civili. U Iranu je život izgubilo oko 3500 ljudi, uključujući 175 poginulih u američkom napadom raketom Tomahawk na djevojačku školu. SAD je izgubio trinaest vojnika u sukobu. Izrael je 18. ožujka obnovio napade na Libanon, a prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, ondje je dosad poginulo približno 3700 ljudi. Izrael navodi da je u iranskim raketnim i napadima bespilotnim letjelicama ubijeno 26 Izraelaca.
Iran je bio svjestan velike Trumpove pogreške
Žrtava je bilo i u drugim dijelovima Bliskog istoka. Među njima su brojni radnici iz južnoazijskih zemalja zaposleni u državama Perzijskog zaljeva. Američka vojska također je ubila tri indijska mornara u napadu na trgovački brod u blizini Omana, što je povećalo napetosti između Sjedinjenih Država i Indije.
Financijski troškovi
Rat je dodatno destabilizirao iransko gospodarstvo, koje je već godinama pod pritiskom sankcija i gospodarskih problema. Cijene hrane i osnovnih životnih potrepština naglo su porasle, a svakodnevni život stanovništva postao je još teži. Prema humanitarnoj organizaciji Iransko društvo Crvenog polumjeseca, stotine škola, bolnica i drugih javnih ustanova oštećene su ili uništene tijekom rata. Troškovi obnove bit će golemi i trajat će godinama.
Prema najnovijim procjenama analitičke agencije Moody‘s, rat je američke porezne obveznike stajao najmanje 132 milijarde dolara. U tu brojku uključeni su izravni vojni izdaci, rast cijena energenata i sirovina te posljedice povećanih kamatnih stopa. Linda Bilmes, stručnjakinja za javne financije s Harvard Kennedy School, upozorila je u intervjuu za The New York Times da će stvarni troškovi biti znatno veći od početnih procjena. Naime, osim troškova održavanja nosača zrakoplova i drugih vojnih snaga raspoređenih u regiji, potrebno je financirati i zamjenu velikih količina potrošenog streljiva.
Vojni troškovi
Visoki dužnosnici Pentagona izvijestili su Kongres da su samo izravni vojni troškovi dosegli oko 29 milijardi dolara. Prema pisanju The Wall Street Journala, američko Ministarstvo obrane priprema zahtjev za dodatnih 80 milijardi dolara financiranja kako bi pokrilo troškove rata i povezane vojne izdatke. No, ni ta brojka vjerojatno ne odražava puni opseg štete. U nju nisu uključeni troškovi popravka dvadesetak američkih vojnih baza koje su pretrpjele oštećenja tijekom iranskih napada, kao ni zamjena ili obnova 42 američka vojna zrakoplova.
Tijekom rata SAD je ispalio više od tisuću raketa Tomahawk te više od 1500 projektila protuzračne obrane. Potrošeno je više od polovice predratnih zaliha projektila Patriot, koji su ključni za obranu Ukrajine od ruskih napada. Prema procjenama američkog think-tanka Vijeća za vanjske odnose, za obnovu tih zaliha moglo bi biti potrebno i do šest godina, što bi privremeno smanjilo spremnost američke vojske za potencijalne buduće sukobe.
Rat je teško pogodio i druge države regije. Zemlje Perzijskog zaljeva pretrpjele su štetu procijenjenu na oko 58 milijardi dolara, dok bi obnova Irana mogla stajati čak 300 milijardi dolara.
Cijena energije
Jedna od najizravnijih posljedica rata osjetila se na tržištu energenata. Prema projektu praćenja energetskih troškova povezanih s ratom s Iranom, koji vodi Sveučilište Brown, Amerikanci su zbog viših cijena goriva od početka rata platili oko 60 milijardi dolara više za benzin i dizel.
Amerika ukinula pomorsku blokadu Irana
To predstavlja dodatni trošak od približno 460 dolara po kućanstvu. Prosječna cijena benzina porasla je s 2,98 dolara po galonu na približno 4 dolara, dok je u pojedinim razdobljima bila i viša. Cijene sirove nafte nakratko su dosegnule oko 120 dolara po barelu zbog straha od poremećaja opskrbe kroz Hormuški tjesnac. Nakon objave primirja, cijene su se djelomično stabilizirale. Skuplje gorivo povećalo je i troškove zračnog prijevoza, pomorskog transporta te proizvodnje i distribucije robe.
Gnojivo i hrana
Poremećaji u trgovinskim rutama kroz Hormuški tjesnac izazvali su snažan rast cijena sirovina potrebnih za proizvodnju gnojiva, posebno sumpora. Prema istraživanju najveće američke poljoprivredne organizacije AFBF, cijene gnojiva porasle su za oko 47 posto, a gotovo 70 posto poljoprivrednika izjavilo je da si ne mogu priuštiti količine koje su im potrebne za proizvodnju. Máximo Torero Cullen, glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), upozorio je da posljedice nadilaze poljoprivredni sektor te uključuju više cijene hrane, rast inflacije, sporiji gospodarski rast i povećan rizik od gladi diljem svijeta.
Političke posljedice
Rat je imao i značajne političke posljedice. Prema anketama New York Timesa, neto ocjena odobravanja predsjednika Donalda Trumpa pala je s -15 postotnih bodova krajem veljače na -22 boda krajem svibnja. Iako se rejting djelomično oporavio nakon objave primirja, rat je izazvao podjele unutar Republikanske stranke. Konzervativni komentator Tucker Carlson izjavio je u intervjuu za Sky News da je "rat u Iranu uzrokovao kraj MAGA pokreta" te da "MAGA pokret nema budućnost".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....