LANČANA REAKCIJA

Cijene gnojiva odlaze u nebo, prinos usjeva će se prepoloviti, već kreće drama s opskrbom hrane

Šef tvrtke Yara International napominje kako svijet, dugoročno gledano, mora smanjiti svoju ovisnost o Rusiji

proizvodnja pšenice u Ukrajini

 Alexander Reka/Tass/Profimedia

Tvrtka Yara International posluje u više od 60 zemalja diljem svijeta i kupuje značajne količine osnovnih sirovina iz Rusije, a Svein Tore Holsether, šef ove kompanije koja proizvodi gnojivo, kaže kako će rat u Ukrajini itekako uzdrmati globalnu opskrbu i utjecati na poskupljenje hrane.

Cijene gnojiva već su visoke zbog rastućih veleprodajnih cijena plina, a situacija bi mogla postati još teža.

- Stvari se mijenjaju iz sata u sat. Već smo prije rata bili u teškoj situaciji, a sad imamo dodatni poremećaj u lancima opskrbe. Najvažniji dio ove sezone za sjevernu hemisferu sve je bliže, treba premjestiti mnogo gnojiva i ova ruska invazija vrlo vjerojatno utjecat će na taj proces - rekao je Holsether za BBC.

Rusija i Ukrajina jedni su od najvećih svjetskih proizvođača u poljoprivredi i hrani. Rusija također proizvodi ogromne količine hranjivih tvari (poput fosfata), ključnih sastojaka u gnojivima koji omogućuju rast biljaka i usjeva.

- Polovica svjetske populacije dobiva hranu zahvaljujući gnojivu. Ako se isto ukloni s polja za neke usjeve, prinos će pasti za 50 posto. Nije važno hoćemo li se kretati prema globalnoj krizi kad je hrana u pitanju, važno je koliko će ta kriza biti velika - izjavio je Holsether.

Njegova tvrtka Yara International već je pogođena sukobom nakon što je projektil pogodio njihov ured u Kijevu. Srećom, 11 djelatnika prošli su neozlijeđeno.

Ova uspješna kompanija sa sjedištem u Norveškoj zasad nije izravno pogođena sankcijama uvedenima protiv Rusije, ali već se mora nositi s posljedicama istih. Pokušaji da se osigura isporuka robe postali su sve teži zbog poremećaja u brodarskoj industriji.

Samo nekoliko sati nakon što je Holsether razgovarao s BBC-jem, ruska vlada pozvala je svoje proizvođače da zaustave izvoz gnojiva. Svein Tore Holsether ističe kako barem četvrtina ključnih nutrijenata koji se koriste u europskoj proizvodnji hrane dolazi iz Rusije.

- U ovom trenutku činimo sve što možemo kako bismo pronašli dodatne izvore. Ali s tako kratkim rokovima, taj proces je ograničen - rekao je.

I analitičari također upozoravaju kako bi novi potez Rusije mogao označiti još veće troškove za poljoprivrednike i manji prinos usjeva. To bi u konačnici moglo dovesti i do poskupljenja hrane.

No u obzir treba uzeti još neke činjenice - primjerice, za proizvodnju amonijaka, ključnog sastojka dušičnog gnojiva, potrebne su ogromne količine prirodnog plina. A Yara International oslanja se na ogromne količine ruskog plina za svoja europska postrojenja. Tvrtka je lani morala privremeno obustaviti proizvodnju oko 40 posto svojih kapaciteta u Europi zbog skoka veleprodajne cijene plina. I drugi proizvođači također su smanjili svoje zalihe.

U kombinaciji s višim cijenama dostave, sankcijama protiv Bjelorusije (koja je još jedan veliki dobavljač hranjivih tvari za gnojiva) i ekstremnim vremenskim prilikama, prošle godine došlo je do velikog skoka cijena gnojiva, što je dodatno povećalo cijene hrane.

Iz Yara Internationala kažu kako rade svakodnevne procjene o tome kako održati opskrbu, no šef tvrtke napominje kako svijet, dugoročno gledano, mora smanjiti svoju ovisnost o Rusiji.

- S jedne strane pokušavamo zadržati dostavu gnojiva do poljoprivrednika kako bismo održali poljoprivredne prinose, ali mora postojati snažna reakcija... Osuđujemo rusku vojnu invaziju na Ukrajinu, iskreno, ovo je vrlo teška dilema - izjavio je Holsether.

- Ovaj rat je katastrofa povrh katastrofe. Globalni lanac opskrbe hranom ranjiv je na šokove. Ova situacija samo će povećati nesigurnost u opskrbi hranom u siromašnijim zemljama. Moramo imati na umu da je u posljednje dvije godine broj ljudi koji idu spavati gladni porastao za 100 milijuna, tako da je ovo što nam tek slijedi uistinu zabrinjavajuće - zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2022 06:35