PROSVJEDI PARALIZIRALI ZEMLJU

ČILE NA RUBU PROPASTI Pesos na najnižoj razini u povijesti, a 100.000 ljudi ostat će bez posla

    AUTOR:
    • Iva Badanjak

  • OBJAVLJENO:
  • 14.11.2019. u 23:14

REUTERS

Protiv prosvjednika koriste se gumeni meci, suzavci i vodeni topovi. Mnoge škole, trgovine i banke su zatvorene. Država je na nogama

Protesti u Čileu ušli su u 26. dan i svakim satom postaju sve nasilniji. Najmanje 20 osoba je poginulo, stotine su ozlijeđene, a više od tisuću prosvjednika je uhićeno. Nacionalni prosvjed dignuo je na noge državu od 18,5 milijuna stanovnika.

U glavnom gradu Santiagu prosvjednici tijekom dana mirno marširaju glavnim trgovima, zvižde, pjevaju i mašu zastavama Čilea i starosjedilačkog plemena Mapuche. Ali, kad padne noć, dio maskiranih prosvjednika pljačka zgrade, restorane, trgovine i crkve, prenosi AP. U Valparaísu, jednoj od najvažnijih luka u državi, obustavljen je javni promet i zatvoreni su vladini uredi, a prosvjednici bacaju kamenje na policiju i trgovine. U Concepciónu, vladina zgrada morala je biti evakuirana kad je izbio požar. Na sjeveru, u Antofagasti, postavljene su barikade na ulicama pa je promet otežan.

Policijska sila

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je statistiku – opljačkano je više od 100 lokala i trgovina, zapaljeno 30 zgrada i 4 autobusa, napadnuto 20 policijskih postaja i oštećeno 49 policijskih vozila.

Međutim, nisu svi prosvjednici nasilni, a mnogi od njih odgovaraju na policijsku i političku brutalnost koju trpe godinama. Nacionalni institut za ljudska prava objavio je kako su do sada zaprimili 2800 prijava prosvjednika zbog policijskih prijetnji, prebijanja, silovanja i ostalih oblika seksualnog, verbalnog i fizičkog zlostavljanja, prenosi NYT. Protiv prosvjednika koriste se gumeni meci, suzavci i vodeni topovi. Mnoge škole, trgovine i banke su zatvorene.

“Nema više zlostavljanja. Danas kažemo: Dosta je! - na najmirniji mogući način, političarima i onima koji stvaraju zakone u ovoj zemlji”, rekao je Luis Casas, jedan od prosvjednika.

Većina se slaže kako se radi o “povijesnom” protestu koji će obilježiti razdoblje “prije i poslije” u njihovoj državi.

Prosvjedi su počeli 18. listopada zbog povećanja cijena gradskog prijevoza u Santiagu i potom su se proširili na druge gradove. Narod je odlučio iskazati nezadovoljstvo zbog velike ekonomske nejednakosti i visokih životnih troškova. Naime, iako je jedna od najbogatijih zemlja u Latinskoj Americi, Čile je ujedno i ekonomski najnepravednija. Prosvjednici zahtijevaju reforme u obrazovanju, zdravstvu i mirovinskom sustavu. Početkom tjedna, vlada je pristala napisati novi ustav, koji bi zamijenio sadašnji, a koji potječe iz vremena diktature Augusta Pinocheta.

Predsjednik Sebastián Piñera u međuvremenu je odustao od najavljene mjere povećanja cijena voznih karata u podzemnoj željeznici i predstavio je paket mjera za poboljšanje društva, ali prosvjednici ga nisu prihvatili. Traže veću ulogu u preoblikovanju državnih načela. Potom je smijenio osam ministara u jednom danu, uključujući ministre financije i unutarnjih poslova i najavio kako će Čileanci glasati o prijedlogu ustava na referendumu.

Promjena ustava

Prosvjednici smatraju kako postojeći ustav nema legitimitet, a iako su dijelovi mijenjani nekoliko puta, i dalje mu nedostaje dio u kojem se nalazi zaštita socijalnih prava i uključenost građana u demokratske procese. Tek će temeljitom promjenom ustava doći do stabilnosti u državi, vjeruju prosvjednici.

Demonstracije su zadale udarac i na ekonomiju Čilea. U utorak je nacionalna valuta pala na najnižu razinu u povijest. Od utorka tako jedan američki dolar vrijedi gotovo 800 pesosa, dok je prije početka prosvjeda bio oko 700. Procjenjuje se da će zbog demonstracija gotovo 100 tisuća Čileanca izgubiti posao, objavila je Nacionalna gospodarska komora.

“Pad vrijednosti valute je znak nestabilnosti koju doživljavamo”, rekli su u vladi. “Protesti nisu put prema naprijed.”

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo