Nakon prepucavanja na relaciji EU - AstraZeneca oko obveze dostave cjepiva u određenim rokovima i različitog tumačenja ugovora, Europska komisija danas je objavila tekst ugovora.
Radi se o voluminoznom dokumentu u kojem se trebaju gledati detalji, ali prema tumačenju Europske komisije, "nema dvojbe" da se AstraZeneca obvezala dostaviti cjepiva za EU u prvom kvartalu ove godine.
- Morate pažljivo čitati ugovor koji je stranice i stranice dugačak. Ne mogu davati komentare o specifičnim dijelovima, ali uvijek smo govorili da postoje brojni pogoni koji su spomenuti u ugovoru s AstraZenecom. Jedan od tih pogona je u UK, a u svima se mogu proizvoditi cjepiva i za EU i o tome nema dileme, rekao je glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer.
Upozorio je da, kada su ugovori potpisani, cjepiva nisu postojala i da postoje neki razlozi zbog kojih kompanija ne bi mogla ispuniti planove dostave, primjerice vezano za proces odobrenja ili takozvane klauzule "proizvodnje u rizičnim okolnostima".
Tko je što zatamnio?
Iako je veći dio Ugovora kompanije AstraZeneca s Europskom Unijom objavljen, objava nije dala mogućnost otkriti tko je u pravu. Pogotovo što je kompaniji dopušteno da u javno dostupnoj verziji Ugovora zatamni ključne dijelove. Čak 95 posto zatamnjenih dijelova objavljenog ugovora je zatamnjeno od strane AstraZenece, a tek 5 posto od strane EU.
- Sve što je zatomljeno 95 posto je učinila kompanija. EU je zatamnila samo dio koji se odnosi na ono što ide dalje u razgovorima. Nismo htjeli odgoditi objavu Ugovora svađom s njima oko tumačenja što je logično tajna a što ne, rekao je europski izvor.
Problem je naravno u tumačenju ključnih klauzula poput one o potrebi „poduzimanja najboljih razumnih napora“ kao i tumačenje djela o pogonima proizvodnje iz kojih će cjepiva AstraZenece ići za EU države.
Za EU, prema europskom izvoru koji je tumačio novinarima spomenuti Ugovor, nije prihvatljivo da kompanija bude ta koja može sama ocijeniti da je učinila sve što je u njenoj moći.
- AstraZenecino tumačenje je subjektivno. Njihovo tumačenje je da „ako mi smatramo da smo učinili sve što je našoj moći. Nitko to ne smije to dovoditi u pitanje, rekao je taj izvor i dodao da kompanija koja ima takve kapacitete, ne može samo tek tako govoriti da nije bila u stanju ispuniti obveze iz Ugovora.
Taj je izvor rekao da je Ugovor potpisan u vrijeme kada cjepiva nije bilo i da je prirodno, kada naručujete nešto što ne postoji, da se ne može isključiti neke sile na koje kompanija ne može utjecati.
Gdje je nastao problem
Najbolji, a možda jedini način provjeriti što je sve kompanija učinila, je pratiti izvještaje o proizvodnji. Na to EU ima pravo i zbog toga što je unaprijed platila nešto što u to vrijeme nije postojalo.
Problem je nastao najviše zbog odluke AstraZenece da cjepiva u EU šalje samo iz jedne tvornice, one iz Belgije, što je neprihvatljivo. EU je računala da će i iz pogona AstraZenece u Ujedinjenoj Kraljevini cjepiva dostaviti u EU, kao da su i proizvedene u EU. Ako se AstraZeneca obvezala Ugovorom s Velikom Britanijom da će cjepiva proizvedena u toj državi najprije dati Britancima, onda je time prekršila Ugovor s Europskom Unijom.
- Postoje nekoliko pogona, a mi dobivamo doze samo iz jednog. To nije baš dokaz da kompanija čini sve što je u njezinoj moći. Apsolutno je jasno da se ne mogu cjepiva u EU dostaviti samo iz jedne tvornice-rekao je taj izvor.
Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da šef AstraZenece, Pascal Soriot, predlaže kompromis. AstraZeneca odustala bi od dijela najavljenog smanjenja isporuke. Bruxelles je prošli tjedan objavio da ih je AstraZeneca informirala da će umjesto ugovorenih 80 milijuna doza cjepiva u prvom tromjesečju, isporučiti samo 31 milijun. Pozivajući se na izvor u EU, FAZ piše da bi EU na kraju trebala dobiti više od 31, a manje od 80 milijuna doza cjepiva.
Predsjednik Svjetskog medicinskog udruženja (World Medical Associaton; WMA), Nijemac Frank Ulrich Montgomery, pozvao je pak na zabranu izvoza AstraZenecina cjepiva iz EU. Montgomery je kritizirao ponašanje AstraZenece koja će isporučiti Velikoj Britaniji sve što se obavezala, ali neće poštovati ugovor s EU. "Ako se cjepivo proizvodi na tlu kontinentalne Europe, tvrtki mora biti zabranjeno da ga otprema izvan EU."
Osigurati cjepiva je cilj
Europska komisija pak i dalje nastavlja govoriti kako je glavni cilj osigurati cjepiva što prije i da Komisija ostaje uvijek spremna za suradnju s kompanijama.
- Što se nas tiče, najbitniji je uspjeh proizvođača, javnih ustanova i znanosti u zajedničkom odgovoru na izazove pandemije. Naš je cilj nastaviti suradnju sa svim farmaceutskim kompanijama, rekao je glasnogovornik EK Eric Mamer.
Najavio je da će predsjednica Europske komisije Ursula van der Leyn u nedjelju navečer održati videokonferenciju s generalnim direktorima svih kompanija s kojima je EU potpisala ugovore o nabavi cjepiva.
U Komisiji nemaju jasan odgovor ni oko kašnjenja dostave cjepiva Moderne, što se događa u Italiji. Zbog takvih kašnjenje neke su države primorane mijenjati svoje planove cijepljenja.
- Što se Moderne tiče, moguće je da u sklopu sporazuma može doći do problema u dostavi. Uvijek smo rekli da se države članica, ako imaju problema s kompanijama, mogu nama javiti. Nemam više što za reći o ovom pitanju - odgovorio je glasnogovornik.
Danas poslijepodne, točnije u 15 sati, Europska Agencija za lijekove (EMA) trebala bi odobriti korištenje cjepiva AstraZenece. Njemačka je već najavila da to cjepivo neće koristiti za osobe starije od 65 godina pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li EMA takvu preporuku dati za cijelu EU.
Isto tako, danas će Europska komisija objaviti i smjernice i kriterije prema kojima bi se moglo zabraniti izvoz cjepiva iz država EU. Prema onome što su jučer govorili stručnjaci, u teoriji bi primjerice Belgija mogla zabraniti izvoz cjepiva Pfizera ako ta kompanija nije ispunila obveze dostave određene količine u EU.
