NEZAPAMĆENI NEREDI U TURSKOJ

Sulejman na čelu prosvjednika: Erdogan neće biti naš sultan

Ono što je počelo kao miran prosvjed poklonika zaštite okoliša, predanih nastojanju da spriječe nestanak drevnih drvoreda pod zidovima modernog trgovačkog centra, pretvorilo se u revoluciju koju međunarodni mediji već opisuju kao ogranak Arapskog proljeća.

No, usporedbe istanbulskog trga Taksim s kairskim Tahrirom, koji je postao sinonim za jednu od najvažnijih revolucija u modernoj povijesti svijeta, ipak su brzoplete.

‘Tayyipe, daj ostavku’

Ovo nije siguran kraj turskog premijera Erdogana, ali je vrlo glasan poziv na buđenje. Simbolično je što su turski prosvjedi, koji su se tijekom vikenda proširili ne samo diljem Istanbula, nego i cijele Turske , uključujući prijestolnicu Ankaru, počeli na Taksimu.

Glavni trg Istanbula, unatoč etimologiji koja upućuje na podjelu, tradicionalno je mjesto okupljanja šarolikog stanovništva toga grada. Na jednak način višednevni prosvjed okuplja najrazličitije dijelove društva: modernu mladež, stare gradske sekulariste, anarhiste, homoseksualce, predane islamiste, Armence, kućanice, akademike. Na trgu je i Halit Ergenç, poznati turski glumac koji tumači glavnu ulogu u megapopularnom serijalu “Sulejman Veličanstveni”. Posljednjih je dana Ergenç, uz suprugu Bergüzar Korel, aktivno uključen u prosvjede.

U prvim danima, kada je Erdogan na isprva mirno okupljanje uz pjesmu i ples pokraj spornog drvoreda odgovorio policijom, naoružanom suzavcem, Ergenç se postavio poput živog štita kako bi obranio svoje sljedbenike od nasilne policije. Kada je Erdogan povukao policiju, bilo je prekasno. Jer, unatoč svim različitostima, televizijski Sulejman i anonimni prosvjednici imaju nešto zajedničko - nazivnik pod kojim nastupaju, sažet u kratkom sloganu vidljivom na transparentima diljem zemlje: “Tayyip istifa”, odnosno “Tayyipe, daj ostavku”.

- Grad ključa - rekao mi je za ručkom u Istanbulu prije mjesec dana jedan ugledni turski političar koji je zbog svog položaja, bliskog Erdoganu, za potrebe ovog članka želio ostati anoniman. Vjerovala sam da se to odnosi na energiju Istanbula , suprotnu ekonomskoj anemiji europskih metropola.

Početak kraja

Nalazili smo se u europskom dijelu Istanbulu, Nišantašeu, koji je ključao od turista, skupih trgovina i restorana, s pogledom na poslovne i stambene komplekse koji niču. Nikad prije nisam vjerovala da se ekonomski rast može gotovo opipati, da se s tolikom živošću može osjetiti na ulicama.

- Ne postoji nitko tko pod AK (Erdoganova stranka Pravda i razvoj, op. a.) ne živi bolje. No, Erdogan se ne ponaša puno drugačije od Putina. Štoviše, on ne skriva planove da postane predsjednik. Stoga već najavljuje da bi turski predsjednik imao goleme ovlasti. Erdogan ustvari nastoji postati moderna verzija sultana. Njegova arogancija i sve očitije autokratsko držanje mogli bi ga skupo stajati - ispravno je predvidio moj sugovornik.

Danas mi telefonom iz Istanbula, koji je zahvatio jedan od najvećih prosvjeda u modernoj turskoj povijesti, govori kako vjeruje da će se prosvjedi za nekoliko dana utišati. No, istodobno najavljuje: - Ovo je početak kraja turske vlade.

Suprotno brzopletim zaključcima, ovo nije sukob sekularista s islamistima, što dokazuje ne samo volumen prosvjeda - u 67 gradova već je uhićeno oko 2000 prosvjednika - nego i DNK njegovih sudionika. Ovo je, kako je komentirao jedan strani diplomat, sukob pluralizma i autoritarizma.

Jak ekonomski razvoj

Naime, krvna slika Turske na prvi je pogled vrlo povoljna, pogotovo u usporedbi s osiromašenom Europom kojoj se pokušava(la) približiti - desetogodišnji mandat vladajuće stranke donio je nezapamćen ekonomski razvoj. Prihod per capita je utrostručen, a izvoz povećan gotovo deset puta.

Svi problemi, kako se činilo izvana, dosad su se odnosili na nezadovoljstvo sekularne turske elite simbolima Erdoganove blago islamističke, ali ipak islamističke stranke. Mnogi su pritom zaboravljali da je Turska, primjerice, država s jednom od najupitnijih sloboda medija na svijetu.

‘Više se ne bojimo. Sada dolazi točka preokreta’

- Park Gezi, projekt koji je potaknuo prosvjede, kap je koja je prelila čašu - kaže moj sugovornik Timur Dogruyol, predsjednik Federacije turskih udruga u Ujedinjenom Kraljevstvu (ITDF).

- Poruka Turaka je jasna: što je previše, previše je. Erdoganova fundamentalistička stranka zlostavlja demokraciju, zlostavlja ljudsku slobodu i zlostavlja religiju.

Vlada ne želi prihvatiti poruku, oni su toliko nazadni i izvan doticaja s vremenom i stvarnošću da misle da će brutalnošću zadržati zemlju u svojoj kontroli - objašnjava Dogruyol koji je posljednje godine proveo kao neimenovani vođa turske dijaspore koja se protivi Erdoganovu režimu.

Konačno buđenje

Dogruyol smatra da su usporedbe događaja u Turskoj s Arapskim proljećem netočne. - Mi vjerujemo da su Arapsko proljeće inicirale zapadne zemlje. Turske prosvjede nitko nije inicirao, niti jedna stranka, niti jedna domaća ili strana organizacija. Ovo je eksplozija ljudi koje je izigrao fundamentalistički, fašistički režim.

Napokon su shvatili što se dogodilo s njihovom demokracijom, slobodom i okruženjem - ističe Dogruyol. Dodaje kako ga jedino čudi to što je Turcima trebalo toliko vremena da se probude. - Turska demokracija je ugrožena, i to se događa pred očima Zapada. Godine i godine sporog, ali predanog nastojanja da se sekularna demokratska država pretvori u srednjovjekovnu fašističku zemlju napokon su postale očite - kaže Timur Dogruyol.

Demokratska Turska

On vjeruje da se radi o “točki preokreta”. - Ovo se događa u cijelom društvu. Turci se više ne boje. Jamčim vam da je polovica prosvjednika na prošlim izborima glasala za Erdogana. Sada su se probudili i sve će biti drugačije. Više nije ni bitno tko nije na ovim prosvjedima jer oni koji jesu, dovoljno su predani i neustrašivi. Ovo je tren kada će se turski narod izboriti za svoju sekularnu, modernu, demokratsku Tursku - zaključuje Dogruyol.

Turci se pobunili ne samo protiv centra, već i džamije

Mnogi zaboravljaju da se u planiranom tlocrtu Gezi Parka, osim shopping centra i muzeja, nalazi i džamija, što je poseban trn u oku Erdoganovim sekularnim protivnicima. Otkad je najavljena gradnja projekta, koju bi trebala izvesti kompanija Kalyon Group, bliska vladajućem vrhu, protivljenja građana bila su glasna, ali Erdogan ih je ignorirao. Kako se pokazalo ovih dana, takvo samopouzdanje skupo ga stoji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. siječanj 2022 09:06