Académie Française, francuska akademija, čuvar francuskog jezika, rekla je veliko “ne” COVID-u. Ne, jasno, COVID-u kao bolesti, jer bolesti i nisu njihova domena, ali su Francuzima poručili da je, gramatički gledano, iako većina uz tu skraćenicu koristi muški član “le”, COVID u francuskom, ipak - ženskog roda.
“COVID je akronim za koronavirusnu bolest, a akronimi uzimaju rod one imenice koja čini jezgru fraze od koje je napravljena određena kratica”, stav je Akademije i objašnjenje koje su dali u izjavi na njihovoj internetskoj stranici pod naslovom “Reci, nemoj reći”, kojoj je cilj očuvati francuski od anglizama, u čemu su vrlo temeljiti i desetljećima krajnje uporni.
Što sa spojnicom
COVID je u hrvatskome muškog roda. Zašto je tome tako, objašnjava ravnatelj Instituta za jezik i jezikoslovlje Željko Jozić: “U hrvatskom su jeziku sve pokrate ili akronimi koji su načinjeni od početnih slova više riječi, kao primjerice ZET, MUP, HAZU, imenice muškog roda. Iznimka su jedino one koje završavaju na -a, te su imenice ženskoga roda, baš kao što i većina imenica ženskog roda završava na -a.
Mi ne gledamo od koje je riječi nastala ta pokrata. Primjerice, pokrata HNK (Hrvatsko narodno kazalište) nije srednjeg roda, premda je riječ kazalište srednjega roda, ili HTV (Hrvatska televizija) nije ženskoga roda, premda je televizija ženskog roda. I HNK i HTV su muškog roda, tako ih Hrvati doživljavaju, tako je nama u tradiciji, pa kažemo: ‘Bio sam na HTV-u, bio sam u HNK-u, sklanjamo ih kao imenice muškoga roda.”
Sukladno tome je i COVID, koji završava na suglasnik, u hrvatskome imenica muškog roda.
“Trebali bismo pisati COVID-a, primjerice: ‘Razgovaramo o COVID-u’. No, problem je s COVID-om to što on ima i spojnicu, tj. nije samo COVID, već COVID-19, pa bi po hrvatskom pravopisu trebalo pisati COVID-a-19. Ali to ružno izgleda, nama je to neprihvatljivo i nitko to tako niti ne piše”, objašnjava Jozić. Kako to izbjeći? “Predložili smo da kažemo, primjerice: ‘Govorimo o bolesti COVID-19’. Tako je i kod Slovenaca, oni ne dekliniraju COVID-19 već kažu ‘o bolezni COVID-19’”, ističe Jozić.
COVID se vrlo brzo, s obzirom na to koliko je intenzivno okupirao ljude i široku javnost, udomaćio u hrvatskom jeziku. “Čak smo dobili i stopljenicu kovididiot, a to je onaj koji se neodgovorno ponaša, koji radi protivno epidemiološkim mjerama ili pak pretjerano paničari, stvara nepotrebne zalihe hrane, lijekova i koji se općenito u ovim vremenima ponaša iracionalno…”, daje primjer Jozić.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje napravio je rječnik svih pojmova koji se u nas upotrebljavaju u vezi s koronavirusom. Naći ćete ga na njegovim stranicama jezik.hr/koronavirus. Na listi je više od dvije stotine riječi.
Komorbiditet
“Tu su sve riječi koje se gotovo i danas svakodnevno stvaraju, koje idu uz predmetak korona, poput recimo koronahigijena, koronamjere, koronakriza… Korona je ovdje prefiksoid i piše se skupa s riječi koja je prati, baš kao što, primjerice, riječi ‘eko’ ili ‘foto’ idu zajedno pa pišemo ekoproizvodnja, fotoreporter…”, navodi Jozić.
I nisu tu samo novonastale riječi. Među njima je puno onih koje su odavno u jeziku, ali su dosad bile isključivo vezane uz epidemiološku struku, a sada su ušle u širi optjecaj i svima postale uobičajene. Primjerice, riječ komorbiditet, za koju do jučer mnogi nisu znali što znači, ali i sintagme poput klinička slika, zatim riječi kao što su karantena, izolacija …
S koronom su došle i neke posve nove riječi, ali su u svakodnevni jezik ušle i riječi koje su do jučer bile vezane uz uske struke te riječi koje su do sada bile korištene većinom u drugim kontekstima, poput imenica stožer ili mjere, koje su danas gotovo rezervirane samo za epidemiološku situaciju.