Prošlo je 26 godina od raspada Jugoslavije, ali Makedonija još uvijek u službene svrhe koristi privremeni naziv 'Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija' (FYROM), s kojim je pristala ući u UN.
Cijelo to vrijeme privremeno rješenje nije nadomješteno trajnim, zbog protivljenja susjedne Grčke, kojoj pomisao da najjužnija bivša jugoslavenska republika koristi ime Makedonije, kako se zove i sjeverna grčka pokrajina, izaziva strah od teritorijalnih pretenzija, bez obzira koliko nategnuto taj argument zvučao. Pored toga, Grci smatraju da je makedonsko ime dio grčke nacionalne baštine, a kristalno je jasno da im se upravo na račun te baštine svake godine slijevaju milijuni turističkih eura, pa je time razumljivije zašto žele osigurati ekskluzivitet na baštinu Aleksandra Makedonskog poznatog i kao Aleksandra Velikog.
Grčka je po tom pitanju nepopustljiva još od 1991., kada je Makedonija proglasila neovisnost od Jugoslavije. Sljedeće je godine milijun Grka prosvjedovalo na ulicama Soluna te je uslijedio pad grčkog premijera kojeg je zamijenio Andreas Papandreou, koji je zabranio pristup Makedonije grčkim lukama i proglasio Makedoniju "stvarnom i aktualnom opasnošću Grčkoj".
Zračna luka u Skopju dobila je ime 'Aleksandar Veliki' 2007.
Od 1994. jedan američki diplomat pokušava riješiti ovaj međunarodni spor. Radi se o Matthewu Nimetzu, kojeg je američki predsjednik Bill Clinton imenovao svojim posebnim izaslanikom u jeku izbijanja spora zbog kojeg Grčka koči ulazak Makedonije u EU i NATO. Od kraja 1999. Nimetz je osobni izaslanik glavnog tajnika UN-a s istim zadatkom, uz simboličnu plaću od 1 dolara godišnje.
Bivši glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon jednom se spetljao i zabunom kazao 'Bivša Jugoslavenska Republika Jugoslavija". "Tada mi je rekao - moraš riješiti taj problem, izluđuje me", kazao je Nimetz u razgovoru za BBC.
Nimetz danas ima 78 godina i ovih dana ga više okupiraju planovi za godišnji odmor od pregovora oko službenog imena Makedonije, koji se nisu puno pomaknuli s mrtve točke. "Neki ljudi misle da samo sjedim i smišljam pridjeve koji bi išli ispred imena Makedonija - poput Nova Makedonija, Gornja Makedonija - ali ovo pitanje ima povijesnu važnost u pogledu izgradnje nacije", kazao je Nimetz.
Grci smatraju da bi se Makedonija trebala zvati 'Republika Skopje' ili nešto slično, a Makedonci pak podsjećaju na drevnu kraljevinu Makedoniju kojom je vladao Aleksandar Veliki te smatraju da imaju pravo baštiniti to ime.
Nimetz, očito je iz razgovora za BBC, vjeruje da grčki strah od iredentizma ima podloge. "Na Balkanu, svaka zemlja u svojoj je povijesti bila komadana, ili se morala boriti sa svojim susjedima u nekom trenutku", prenosi BBC Nimetzovo razmišljanje, koji je čak jednom prilikom američkim senatorima objašnjavao makedonski spor na način da ih je pitao kako bi se oni osjećali da Meksiko promijeni ime u 'Republika Meksiko i Texas' i počne objavljivati povijesne zemljopisne karte koje obuhvaćaju cijeli jugozapad SAD-a.
No, Nimetz shvaća i stajalište Makedonaca. "Kada im Grci kažu da su došli tek u 9., 10. stoljeću i da ustvari nisu iz te regije, te da bi se trebali zvati, u najmanju ruku, Nova Makedonija, to je problem ljudima Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije. Oni se ne smatraju "novima", već starosjediocima poput svih ostalih".
Spomenik Aleksandru Velikom u Skopju je postavljen 2011.
Iako se spor čini nerazrješivim, Nimetz ne gubi nadu, on smatra da se sporovi riješe kada za to dođe pravo vrijeme. I očekuje da bi to vrijeme moglo brzo nastupiti. Makedonci imaju novo političko vodstvo, socijaldemokrat Zoran Zaev postao je premijer ove godine i stvari bi se mogle pomaknuti, osobito zato što Makedonija mora naći rješenje da ostvari svoj cilj ulaska u EU i NATO.
Kako uvjeriti glasače u obje zemlje, posebice imajući u vidu da bi se s bilo kakvim sporazumom morali složiti Makedonci na referendumu? Nimetz misli da ljudi to pitanje ne smiju gledati kao pitanje nacionalnog identiteta, već da se radi o formulaciji imena države za diplomatske svrhe, te da to neće imati nikakvog utjecaja na obične ljude. "Mi ne pregovaramo o identitetu. Kad bismo to radili, ja bih otišao", kazao je Nimetz za BBC.
U jednom je trenutku Nimetz uspio ujediniti obje strane. Naime, Makedonci su postavili niz spomenika Aleksandru Velikom, pa su tim imenom imenovali i zračnu luku u Skopju, što je razbjesnilo Grke. Nimetz je u tom trenutku kazao jednom novinaru u Skopju da ne shvaća to jer je Aleksandar Veliki bio sjajan vojni vođa, ali je također uništio puno toga i pobio mnogo ljudi. "Nakon toga nastao je pakao na obje strane. Zamalo sam dao ostavku."