Američki predsjednik Joe Biden i njegov ruski kolega Vladimir Putin su više od sat vremena telefonom razgovarali u subotu poslijepodne. Razgovor je završio nekoliko minuta nakon 18 sati.
Bijela kuća je po običaju štura. “Predsjednik Joseph R. Biden, Jr. razgovarao je danas s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o eskalirajućem vojnom jačanju Rusije na granicama Ukrajine. Predsjednik Biden bio je jasan da će, ako Rusija poduzme daljnju invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Države s našim saveznicima i partnerima odlučno odgovoriti i nametnuti brze i ozbiljne troškove Rusiji. Predsjednik Biden je ponovio da bi ponovna ruska invazija na Ukrajinu izazvala opsežne ljudske patnje i naštetila položaju Rusije. Predsjednik Biden jasno je dao do znanja predsjedniku Putinu da, iako Sjedinjene Države ostaju spremne angažirati se u diplomaciji, u punoj koordinaciji s našim saveznicima i partnerima, mi smo jednako spremni za druge scenarije.”
Ovo je dosad najzabrinjavajućije priopćenje koje sam pročitao. Bijela kuća nije pretjerano birala riječi, priopćenje je objavljeno relativno brzo dok je Kremlj još uvijek vagao što i kako objaviti.
SAD je ostao predan tezi da Rusija priprema napad - “eskalirajuće vojno jačanje (buildup)”. Zatim slijedi otvorena prijetnja teških sankcija koje bi u tom slučaju uslijedile. Rusija će to skupo platiti, (swift and severe costs), piše u priopćenju.
Za Washington bi vojna avantura bila izuzetno ozbiljan problem primarno zbog ljudskih patnji, što je element koji dosad nije niti jedna pregovaračka strana otvoreno iznijela. SAD se tako postavlja opet kao branitelj načela, prava najslabijih, stanovništva civilnog, onog dijela koji uvijek najviše pati. Znamo da to Putina na zamara, a Macron i ostali Europljani o tome ne govore kako ne bi sugerirali mogući vojni ishod.
Zatim slijedi za Putina izuzetno važan element, položaj Rusije kao globalne sile. Biden je zaprijetio i na tom planu što se ruskom caru svakako nije svidjelo, ali ga je zabrinulo vjerojatno i više nego mnoge druge prijetnje, čak i sankcije.
Što je sve zaključeno prijetnjom širokog spektra: Bijela kuća traži diplomatsko rješenje, ali je “spremna i na druge scenarije”. To ne moraju biti vojni scenariji, mogu, ali teško je očekivati da bi se NATO upustio u takvu avanturu. No, spektar “scenarija” izuzetno je širok. Hibridni i moderni modeli ratovanja su brojni, od kibernetičkih napada do incidenata u svemiru.
Koliko je poseban ovaj dio priopćenja potvrđuje vijest koju je objavila ruska agencija Sputnik, koja je pod izravnom kontrolom Kremlja, a neki tvrde da njom upravlja tajna služba FSB, nasljednica zloglasnih NKVD-a i KGB-a. Sputnik, i prije nego što je Kremlj objavio bilo kakvo priopćenje o razgovorima, navodi kako Bijela kuća nije elaborirala “druge scenarije” niti “brze i ozbiljne troškove”. Što je bespogovoran signal da to najviše zabrinjava Kremlj. Sputnik podsjeća da su američki dužnosnici i članovi Kongresa najavljivali opsežne sankcije Moskvi uključujući i “preduhitrujuće”. Sankcije i prije napada na Ukrajinu koje bi, navodi Sputnik, “trebale kazniti zemlju zbog “eskalacije” oko Ukrajine”.
Visoki dužnosnik Bijele kuće, neimenovani, za Reuters je rekao da je nakon razgovora ostalo nejasnim je li Putin spreman nastaviti diplomatskim putem.
Kremlj je odlučio ne objaviti priopćenje. Vjerojatno zbog vrlo oštrog američkog pa su umjesto toga objavili audio snimku u kojoj Jurij Ušakov, Putinov vanjskopolitički savjetnik, izvještava medije o ishodu telefonskog razgovora.
Ušakov je, prenosi Sputnik, rekao da Rusija i dalje nije dobila supstancijalan američki odgovor o sigurnosnim jamstvima. “Niti o širenju NATO-a, neraspoređivanju borbenih skupina u Ukrajini, povratku trupa Saveza na stanje 1997. godine”, rekao je. Prvu i treću tezu su zapadni saveznici rezolutno odbacili, a o drugoj se ne razgovara jer nijedna članica NATO nije u Ukrajini rasporedila borbene skupine. Koliko je javnosti poznato. Možda Moskva zna nešto drugo. Ušakov se nakon toga bavio pitanjem isporuke oružja Ukrajini da bi zaključio: “U cjelini, predsjednici su se složili da će Bidenovi stavovi biti pažljivo razmotreni u Moskvi i, ako je moguće, biti uzeti u obzir u našem odgovoru na dokumente primljene od SAD-a i NATO-a, a mi ćemo taj odgovor predstaviti našim partnerima i javnosti. u bliskoj budućnosti". I dodao da su neprestani navodi o predstojećoj invaziji Ukrajine “umjetno napuhavanje histerije”. Za koju je odgovoran SAD, tvrdi vanjskopolitički Putinov savjetnik.
Izjavio je i da je Biden spomenuo moguće sankcije Rusiji, ali “ta tema nije bila u središtu tijekom poduljeg razgovora s ruskim liderom.
Indikativno je da se, prema dosad objavljenim dijelovima briefinga, Ušakov uopće nije referirao na “druge scenarije” niti pitanje štete koju bi pretrpio ruski položaj na globalnoj sceni u slučaju napada na Ukrajinu. Minimizirajući sankcije, potvrdio je da su upravo to teme o kojima Kremlj ne želi raspravljati pred domaćom javnošću.
Biden i Putin započeli su telefonski razgovor o Ukrajini u subotu u 11:04 po američkom vremenu (17:04 po hrvatskom), objavila je Bijela kuća. U međuvremenu su se brojnim zemljama koje su pozvale svoje državljane da napuste Ukrajinu priključile Švedska, Španjoska, Italija i Francuska. I Hrvatska.
Dok raste popis tih država, predsjednik Ukrajine usprotivio se u subotu sijanju panike jer ona pomaže samo neprijatelju. Američka upozorenja o neposrednom napadu Rusije na Ukrajinu "izaziva paniku i ne pomaže" Ukrajincima, rekao je u subotu Volodimir Zelenskij, kako prenosi agencija Interfax-Ukrajina."Sada je upravo panika najbolji prijatelj naših neprijatelja. I sve te informacije (o napadu) samo izazivaju paniku i ne pomažu", rekao je Zelenskij.
Sjedinjene Države objavile su u petak da je Rusija rasporedila dovoljno vojnika uz granicu s Ukrajinom i da može početi ofenzivu u svom trenutku, što Moskva odbacuje kao američku propagandu u svrhu provociranja.
Mjesecima jača zabrinutost da Rusija - koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici - razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podupire već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala poluotok Krim 2014.
Rusija niječe bilo kakve takve planove. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njezinu teritoriju te zahtijeva da se sigurnosni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg utjecaja.