Dok se državom sve više širi zaraza izazvana delta sojem koronavirusa, u Švedskoj počinje nova školska godina. Iako je standardna reakcija mnogih europskih država u takvoj situaciji uvođenje novih restrikcija, Švedska nastavlja sa svojim "opuštenim" modelom borbe protiv covida koji je i u vrijeme kada je ostatak Europe na samom početku pandemije bio u lockdownu, izazvao brojne debate.
U školi Sorgenfri u Malmöu jedina vidljiva epidemiološka mjera je što roditelji ne smiju ući u školske prostorije. Roditelje to ne zabrinjava.
- Nisam nimalo zabrinuta - kaže za Daily Telegraph 35-godišnja Elin Brusewitz dok se njezin mali sin vozi na skateboardu pored nje. Ističe kako je obitelj bila sasvim dobro tijekom prošlih izbijanja zaraze.
- Pretpostavljam da sam tipična Šveđanka. Ne brinem se dok mi vlasti ne kažu da bih se trebala brinuti - kaže, opisujući jedinstven model upravljanja krizom. Šveđani su, naime, poznati po tome što bezuvjetno vjeruju svojim vlastima i institucijama, koje, pak, računaju na njihovu maksimalnu podršku.
Prošle godine Švedska je privukla pozornost međunarodne javnosti odlukom da ostavi otvorene kafiće, restorane, trgovačke centre i osnovne škole. U to vrijeme milijuni ljudi diljem svijeta bili su zatvoreni u svojim domovima, a tvrtke su propadale ili se borile da ostanu na površini uslijed sve rigoroznijih mjera. No, za deset milijuna Šveđana život je izgledao mnogo drugačije nego za ostatak svijeta. Osamnaest mjeseci od pojave prvog slučaja živjeli su donekle normalnim životom.
Dvije trećine stanovnika ne brine se oko koronavirusa, pokazuju podaci državnih agencija dobiveni na temelju ispitivanja javnog mnijenja u srpnju. Većina stanovnika podržava vladin pristup krizi. Svega četvrtina stanovnika smatra da je vlada trebala težište staviti na javno zdravstvo, a ne ekonomiju.
Kontroverzni Anders Tegnell, državni epidemiolog kojeg se smatra tvorcem "švedskog modela", prošlog je tjedna u jednom švedskom magazinu proglašen "Šveđaninom godine".
Telegraph podsjeća kako je i Švedska imala ozbiljne probleme s koronavirusom. Dosad je oko petnaest tisuća ljudi preminulo od posljedica zaraze, no stopa smrtnosti niža je od prosjeka Europske unije, te je daleko niža nego u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Velikoj Britaniji koje su redom uvodile rigorozne restrikcije i policijske satove.
Ipak, neki smatraju da Švedska nije učinila dovoljno. Znanstvenici su, pak, iznenađeni uspjehom takozvanog švedskog modela.
- U više navrata pomislio sam da bi situacija mogla eskalirati, no u Švedskoj je sve ipak ostalo pod kontrolom - kazao je Samir Bhatt, profesor javnog zdravstva sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
- Švedska je uspjela uspostaviti kontrolu nad infekcijom, uspjela je zadržati relativno nisku stopu zaraze i nije došlo do kolapsa zdravstvenog sustava - kazao je.
Stvarni učinci švedske politike mogu se vidjeti u ekonomiji, ali i u očuvanju mentalnog zdravlja stanovnika. Na početku prvog prošlogodišnjeg vala MMF je predviđao da će švedska ekonomija potonuti sedam posto. Umjesto toga, BDP je pao za samo 2.8 posto, značajno manje od šest posto koliko je europski prosjek ili gotovo deset posto za koliko je pala, primjerice, ekonomija Velike Britanije.
Švedska se ekonomija, također, oporavla mnogo brže nego u drugim zemljama, do srpnja ove godine BDP je bio na razini prije pandemije te se očekuje da će gospodarstvo ove godine rasti za 4.6 posto.
Švedska vlada nije mnogo trošila na "vatrogasne" mjere kada je koronavirus u pitanju, gospodarstvu su dali "svega" 22 milijarde dolara, odnosno oko 4.2 posto BDP-a, za prebrođivanje krize. Rezultat tih poteza je da je država 2020. imala drugi najmanji proračunski deficit, odmah nakon Danske, a javni dug ostao je gotovo na istoj razini.
- Javne financije relativno su slabo pogođene u usporedbi s drugim zemljama, vjerojatno zato jer smo koristili mnogo manje drakonske mjere - kaže Urban Hansson Brusewitz, glavni ravnatelj Švedskog nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja.
Nema ni snažnijih posljedica po psihološko zdravlje građana. Nacionalni odbor za zdravstvo izvijestio je kako je u padu broj ljudi koji traže pomoć zbog anksioznosti i depresije, posebice među djecom i mladima. Vjeruje se da je do toga dovela odluka da osnovne škole ostanu otvorene. Čak i u višim razredima samo ona djeca koja su bila pozitivna na virus morala su ostati kod kuće, svi ostali mogli su bez problema dolaziti na nastavu, učiti i družiti se. Karantene čitavih razreda ili škola bile su izuzetno rijetke i to se događalo samo ako bi takvu mjeru naložio lokalni epidemiolog. To je potpuno suprotno od Velike Britanije gdje su milijuni djece poslani kućama zbog pandemije.
- Jako smo sretni što smo mogli ostaviti naše škole otvorenima. Mislim da je to jako važno - smatra Sara Byfors, voditeljica u javnozdravstvenoj agenciji PHA. Takva je politika ostavila traga, jer statistički podaci ukazuju da se ocjene djece i razina njihovog obrazovanja nisu smanjili.
- Činjenica da su ocjene ostale stabilne ukazuje na to da su se i nastavnici i učenici jako dobro nosili s pandemijom. Nismo zabilježili negativne učinke naših mjera - kaže glavni ravnatelj spomenute agencije Peter Fredriksson.
Štoviše, kazala je Byfors, najgore su u pandemiji prošli učenici koji su bili među malobrojnima koji su poslani u karantenu.
- Znamo da najgore posljedice imaju stariji i učenici viših razreda koji su morali u izolaciju. Koliko su te posljedice ozbiljne tek ćemo vidjeti - kaže.
Bhatt ipak želi istaknuti kako je Švedska imala mnogo više smrtnih slučajeva nego susjedne zemlje, čak i tri do četiri puta više nego, recimo Danska, a deset puta više nego Finska i Norveška, što kritičarima daje argument da su ti ljudi umrli iako nisu morali, zbog pretjerano opuštenih mjera. No, ističe se kako Švedska, za razliku od Velike Britanije, ima značajno manju gustoću naseljenosti, a mnogo je samačkih domaćinstava što je važan faktor u suzbijanju širenja zaraze. Bhatt tako smatra da bi, da je Ujedinjeno Kraljevstvo usvojilo švedski model, stopa smrtnosti tamo bila mnogo veća, ako ne i do četiri puta viša. Bila bi to, kaže Bhatt, apsolutna katastrofa.
Stanovnici Malmöa zadovoljni su ishodom borbe protiv pandemije.
- Da živim i radim u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Belgiji... ma bilo gdje, morala bih zatvoriti i propasti. Ovako, radim. Sretna sam što živim u Švedskoj - kaže pedikerka Zaina Vujcics, piše Telegraph.