VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

Dan nezavisnosti: Gomilanje raketa, misteriozno ubojstvo, u fokusu ponovno i - Azov

Brojni ruski napadi nisu promijenili ništa bitnoga na bojišnici u zoni grada Harkiva

Tabak glavna

 Cropix, Profimedia, Vladimir Mašatin/

Na današnji dan, utorak 23. kolovoza, u Ukrajini se obilježava ‘Dan zastave‘ koji prethodi sutrašnjem ‘Danu neovisnosti“. Ujedno se danas virtualnim putem održao i drugi po redu sastanak ‘Krimske platforme‘ – skup koji je okupio predstavnike oko 60 zemalja i međunarodnih organizacija, a među njima oko 40 predsjednika i premijera. Hrvatsku je u programu predstavljao premijer Andrej Plenković, dok je zabilježeno i sudjelovanje Marije Pejčinović Burić, glavne tajnice Vijeća Europe. No, sva ova događanja itekako su u sjeni agresije Ruske Federacije, budući je danas i ukupno 181. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Zato i ne čudi da se već danima upozorava na mogućnost intenziviranja ruskih napada na sve veće ukrajinske gradove, dok je Kijev i službeno pozvao zaposlene u državnoj administraciji okupljenoj u centru grada da ovaj tjedan po mogućnosti provedu radeći od kuće. Po tom pitanju se posebnu prijetnju vidi u ruskom gomilanju raketnih sustava na prostoru Ukrajini susjedne Bjelorusije – iako se tu izgleda pretežito radi o protuzračnim sustavima S-300, za njih se posebno spominje mogućnost masovnih izvođenja napada i na kopnene ciljeve, kakvi se zadnje vrijeme učestalo vide na primjeru ruskih raketiranja Mikolajeva i Harkiva.

Za to vrijeme, ruska strana ima svoj program. U nastavku na prošlotjednu vojno-industrijsku priredbu ‘Army 2022‘, vlasti u Moskvi pokrenule su već tradicionalne vojne igre (koje još uvijek traju), a u subotu 20. kolovoza održale su i ‘Prvi međunarodni antifašistički kongres‘ – naravno, prvo i osnovno posvećen njihovom poimanju aktualne Ukrajine. No sve s tog skupa, jednako kao i ponedjeljak 22. kolovoza obilježen ruski ‘Dan zastave‘, u javnosti je palo u sjenu eksplozije na periferiji Moskve u kasnim večernjim satima te subote, 20 kolovoza.

image

Prvi međunarodni antifašistički kongres u Moskvi

Tada je na povratku s ‘Tradicijskog‘ festivala eksplodirao automobil Toyota Land Cruiser Prado u kojem se zatekla Darja Aleksandrovna Dugina, ruskoj javnosti poznata mlada žena – politički i medijski izuzetno aktivna kći Aleksandra Dugina, ideologa ‘ruskog svijeta‘.

Niz pitanja

Eksplozija na autocesti Mozhaisky u području sela Velyki Vyazemy ubila je Duginu na mjestu, te time otvorila niz pitanja - prvo i osnovno tko je bio cilj podmetanja preko 400 grama TNT pod vozilo u kojem se zapravo trebao voziti i otac Dugin, da bi samo malo prije događaja odlučio s festivala ići u društvu prijatelja umjesto s kćeri. Situacija je praktično odmah dobila široke političke konotacije, a dok se u inozemstvu nagađalo o mogućem obračunu na ruskoj radikalnoj desnici ili potencijalnim problemima s naplatom raznih poslova u kojima obitelj Dugin zadnje vrijeme sudjeluje s tamošnjim radikalnim polusvijetom – ruske vlasti vrlo brzo pokrenutu istragu usmjeravaju prema Ukrajini. Naime, otac Dugin već je godinama podržavatelj okrutne ruske agresije na Ukrajinu, dok mu se kćer s time slagala – posljednje vrijeme formirajući i vlastitu karijeru propagandistice te javnog zagovaratelja aktualne ‘specijalne operacije‘.

image

Darija Dugina s 15 godina na skupu Nacionalne Boljševičke Eurazijske Stranke svoga oca, 2007.

Vladimir Mashatin/

I dok se inače ruske vlasti baš i ne mogu pohvaliti bljeskovitom brzinom rješavanja političkih ubojstava – tako se nakon 5798 dana i dalje nisu našli organizatori ubojstva ruske novinarke Ane Politkovskaje, a nakon 2733 dana još nije riješen ni slučaj nasilne smrti političara Borisa Nemcova – osoba osumnjičena za podmetanje bombe Dariji Duginoj pronađena je izgleda nakon samo dva dana. Prema ruskim vlastima, riječ je o Ukrajinki iz Mariupolja, koja je navodno 23. srpnja došla u Rusku Federaciju, iznajmila stan u istoj zgradi kao i Darja Dugina, te je onda pratila do festivala poezije nakon kojeg joj je i podmetnula bombu pod auto. Sve to je ta osoba učinila vodeći sa sobom 12 godina staru kćer prije nego je, mijenjajući registarske tablice na svom Mini Cooperu, brzo napustila Rusiju i sklonila se u Estoniji. Ujedno je, za dobru mjeru, objavljena i nekakva preslika iskaznice, koja bi spomenutu Nataliju Vovk smjestila u redove famozne ukrajinske postrojbe ‘Azov‘, postavivši time valjda i dodatne razloge za atentat.

image

Navodna "Azov" iskaznica osumnjičene za podmetanje eksploziva

Naravno, pri svemu tome ostalo je potpuno nepoznato tko bi na terorističku misiju u inozemstvo neprekidno vodio maloljetnu kćer, baš kao što je nejasno i podrijetlo te kompromitirajuće iskaznice – dokumenta čije posjedovanje bi ionako samo za sebe vjerojatno bilo dovoljno za masivne probleme s vlastima u današnjoj Rusiji koja za sutra, srijedu 24. kolovoza, sprema početak spektakularnog masovnog suđenja zarobljenim borcima pukovnije Azov iz osvojenog Mariupolja. Naravno, posve je odvojen tip problema koje se prelaskom takve osobe otvaraju i za Estoniju – državu koju su iz Rusije odmah počeli optuživati za podržavanje terorizma – dok je Vladimir Putin brže-bolje pokojnu Darju Dugin jučer odlikovao ordenom ‘Za hrabrost‘, zbog ‘hrabrosti i požrtvovnosti iskazane tijekom obavljanja profesionalne dužnosti‘, o kojoj god da se tu profesionalnoj dužnosti radilo. Od svega ovoga se odmah ogradila ukrajinska postrojba ‘Azov‘, tvrdeći kako osumnjičena ženska osoba nije nikada bila njihovim članom, dok čitava situacija ujedno služi i podizanju tenzija pred već spomenuto masovno suđenje, za koje bi bilo čudo da na kraju ima bilo kakve sličnosti s ikakvim ozbiljnim pravnim postupcima.

Biden sprema dodatni paket pomoći

No, time ni izbliza nije iscrpljen raspon događanja vezanih uz sutrašnji dan u Ukrajini. Naime, iako je u petak 19. kolovoza u Sjedinjenim Državama bio službeno objavljen 19. po redu paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan oko 775 milijuna dolara – baš danas su u javnost stigle vijesti da američki predsjednik Biden za sutra, u srijedu 24. kolovoza – ujedno i dan koji pada na šesti mjesec od početka intenzivne ruske agresije na Ukrajinu – sprema dodatan paket pomoći vrijedan čak oko 3 milijarde američkih dolara. U petak 19. kolovoza taj paket pomoći je obuhvatio dodatne rakete za precizni sustav HIMARS, 16 tegljenih haubica kalibra 105 mm, te oko 36 tisuća granata za njih, 15 izviđačkih bespilotnih letjelica Scan Eagle, 40 MRAP vozila MaxxPro, ukupno drugu po redu pošiljku antiradarskih zrakoplovnih raketa AGM-88 HARM, 50 lakih terenskih vozila HMMWV, 1000 protuoklopnih projektila Javelin, te isto po prvi put i 1500 protuoklopnih sustava TOW, kao i veću količinu eksploziva, opreme za razminiranje, streljiva, taktičkih radio-uređaja, te opreme za noćna djelovanja i laserskih daljinomjera. Za razliku od toga, kako izgleda, sutra predstojeći paket pomoći je do sada i pojedinačno najveći, a trebao bi sadržavati pomoć u opremanju i obuci ukrajinskih snaga na duži rok. Na dosadašnjih preko 10 milijardi dolara on bi trebao dodati još oko 3 milijarde za dronove i naoružanje, ali i za obuku te razne druge buduće vojne potrebe Ukrajine. Od svega toga će vjerojatno dobar dio sadržaja biti obuhvaćen masivnim sustavom opskrbe u režimu ‘zajma i najma‘ koji navodno s praktičnim radom kreće početkom listopada ove godine.

Što se stanja na terenu tiče, ni proteklih dana u Ukrajini nipošto nije bilo mirno. Brojni ruski napadi nisu promijenili ništa bitnoga na bojišnici u zoni grada Harkiva, kojeg se posljednjih dana opet intenzivno napadalo i iz zraka. Oko 120 kilometara jugoistočno, u zoni oko Izjuma, ruski su agresori posljednjih dana nastojali nizom kopnenih napada nadoknaditi svoj višetjedni manjak aktivnosti, no uz napade na niz starih i novih ukrajinskih položaja tu nije došlo ni do kakvog spomena vrijednog pomaka fronte. Usprkos ruskim tvrdnjama da se nešto postiglo, još oko 60 kilometara dalje na jugoistok, na bojištu oko grada Siverska, izgleda da se i tu više radilo o ratnoj propagandi nego o stvarnome napredovanju. Doduše, oko 20 kilometara južnije, na borbenoj liniji kod Soledara, izgleda da su se agresori pomakli, doduše minimalno. Naime, nije im pošlo za rukom ništa od žestokih pokušaja osvajanja sela Jakovljivka ili Bahmutske (kojima su željeli krilno obuhvatiti Soledar sa sjevera ili juga), ali su nakon dužeg držanja samo pogona za proizvodnju gips-ploča na rubu grada izgleda posljednjih dana zauzeli i malu zonu od nekoliko stotina metara sjeverno od tog ‘Knauf‘ pogona.

Bez bitnijih pomaka

Dakle, pomak ali minimalan. Za to vrijeme i usprkos maksimalnim naporima agresora, izgleda da nije bilo bitnijih pomaka ni još oko 20 kilometara južnije, gdje se borbe vode na jugoistočnim prilazima gradu Bahmutu. Ondje se navodno još drže ukrajinska uporišta Zaiceve i Kodema, dok nije jasno stanje oko daljnjih 6 kilometara južno – gdje je izgledalo da su Rusi uspjeli osvojiti još jedno mjesto s imenom Zajcevo te selo Dača, iako o tome nema nikakvih vizualnih dokaza već danima, tako da taj doseg ostaje nepotvrđen. Naravno, imajući u vidu koliko su se puta pokazale lažnim takve vijesti s ruske strane, sasvim je moguće da su ta uporišta ili ostala u ukrajinskim rukama, ili da su ta sela sada prazna, a borbe se vode na nekim obližnjim poljskim utvrdama. Baš slično je izgleda i stanje oko Donjecka – gdje usprkos ruskim nastojanjima nije bilo pomaka na obrambenim linijama malog ukrajinskog uporišta New-York, kao ni oko bitno veće Avdiivke. Dapače, dok je prošloga tjedan izgledalo kako su snage Rusa i njihovih separatističkih saveznika na zapadu Donjecka uspjele zauzeti ukrajinska uporišta Piski i Opitne – te vijesti zadnjih dana izričito demantiraju ukrajinski izvori, navodeći kako branitelji ipak još drže barem neki rub mjesta Piski, dok je izgleda selo Opitne na neko vrijeme ostalo prazno, da bi onda opet bilo u rukama branitelja.

image

Požar na krovu zapovjedništva Crnomorske flote u Sevastopolju

Za to vrijeme na jugu Ukrajine se stanje tek donekle mijenjalo posljednjih dana. Kao prvo, ruske snage na zapadu Hersonske oblasti, u osvojenoj enklavi koja se proteže uz dio zapadne obale rijeke Dnjepar, Ukrajina i dalje drži pod svojevrsnom logističkom opsadom. Usprkos nastojanjima za popravljanjem malog broja cestovnih i pružnih prijelaza nužnih za opskrbu ruskih osvajača – ti mostovi i brane su pod redovitim napadima preciznog raketnog oružja HIMARS. Dapače, osim što se onemogućava ikakvo ozbiljnije popravljanje tih riječnih prijelaza, izgleda da je kod mosta Antonivski jučer pogođen i paralelno postavljen pontonski most, i to baš kada je njime prolazio konvoj kamiona s robom za agresore na zapadnoj obali. Doduše, takvo ometanje logistike tek je donekle omelo ruske napadače, koji su posljednjih dana u toj zoni borbe ipak zabilježili dva terenska uspjeha – prvo su uspjeli po tko zna koji put opet zauzeti selo Oleksandrivka na ušću Dnjepra (ali im nije uspjelo daljnje napredovanje u unutrašnjost, prema selu Tavrijske), da bi kao drugo agresori izgleda uspjeli iz ukrajinskih ruku preoteti i selo Blagodatne, na oko 40 kilometara sjeverno od grada Hersona uz obale kanala Ingulec. Iako se tu radi o terenskim uspjesima, oni opet, barem na prvi pogled, ne izgledaju nimalo presudno, već više za protivničku stranu neugodno.

Jednako su tako, ali ovoga puta za ruske snage, neugodna događanja na Krimskom poluotoku. Nakon što je proteklih tjedana bio zabilježen niz uspješnih napada na tamošnje velike vojne zračne baze – što je agresore natjeralo na premještanje zračnih snaga dalje na istok, u sigurnost Ruske Federacije – sada se pod napadom opet našlo zapovjedništvo Crnomorske flote Ruske Federacije u Sevastopolju. Iako je to zapovjedništvo već bilo metom male bespilotne letjelice 31. srpnja, na Dan mornarice čija je proslava potom otpala, izgleda da tamošnja obrana iz zraka do danas i nije bila bitno ojačana – što se dobro ocrtalo u jutarnjim satima subote 20. kolovoza, kada je ukrajinski dron srednjeg dometa izgleda uspio rušenjem vidljivo zapaliti krov kompleksa tog ruskog zapovjedništva. Ne samo da nije bio srušen u prilazu Krimu, a niti u prilazu Sevastopolju s istoka, iz smjera okupiranih krajeva i Rusije – već je nesmetano uspio i izvesti napad. Zato se idućih dana svako malo iznad brojnih mjesta na Krimu čula paljba protuzračne obrane i vidjelo ispaljivanje brojnih obrambenih raketa-presretača – no uz sve to je zapravo nejasno radi li se tu o nekakvoj ofenzivi ukrajinskih besposadnih letjelica, ili to tek ruska protuzračna obrana radi na ohrabrivanju potresenog lokalnog stanovništva, glumeći uspjeh u obrani od napada iz zraka koji im je tako vidljivo promakao u subotnje jutro.


(Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na jutarnji.hr objavljuje vojne analize)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. prosinac 2022 07:21