Danska je postala prva europska zemlja koja je ukinula boravišne dozvole sirijskim izbjeglicama, inzistirajući na tome da se u neke dijelove ratom zahvaćene zemlje mogu sigurno vratiti, piše Guardian.
Za najmanje 189 Sirijaca od prošlog ljeta odbijeni su zahtjevi za obnavljanjem statusa privremenog boravka, što je potez koji su danske vlasti nazvale opravdanim zbog izvješća u kojem se tvrdi da se sigurnosna situacija u nekim dijelovima Sirije 'značajno popravila'.
Oko 500 ljudi porijeklom iz Damaska i okolnih područja podvrgnuto je ponovnoj procjeni.
Ovo je pitanje privuklo pozornost šire javnosti nakon što je je 19-godišnja Aya Abu-Daher iz Nyborga ranije ovog mjeseca na televiziji opisala slučaj svoje obitelji i dirnula gledatelje kad je kroz suze pitala što je napravila loše pa da ne smije ostati u Danskoj.
Charlotte Slente, glavna tajnica Danskog vijeća za izbjeglice, rekla je da nova danska pravila za Sirijce predstavljaju 'nedostojanstven tretman'.
'Dansko vijeće za izbjeglice ne slaže se s odlukom po kojoj se područje Damaska ili bilo koje područje u Siriji smatra sigurnim za povratak izbjeglica - odsutnost borbi na nekim područjima ne znači da se ljudi mogu sigurno vratiti. Niti UN niti druge zemlje Damask ne smatraju sigurnim', kazala je.
'Također je besmisleno tjerati ljude koji pokušavaju izgraditi život u Danskoj i dovesti ih u situaciju da unedogled čekaju rješenje svojeg predmeta. Teško je razumjeti zašto se donose odluke koje se ne mogu provesti', dodala je.
Nakon 10 godina rata, Bashar al-Assad ponovno kontrolira veći dio Sirije, a borbe na fronti ograničene su na sjever zemlje. Međutim, jedan od glavnih razloga zašto su ljudi ustali tijekom arapskog proljeća još uvijek je prisutan: njegova tajna policija.
Režimske obavještajne organizacije uhitile su, mučile i otele više od 100.000 ljudi otkako je 2011. izbio rat. Proizvoljna privođenja široko su raširena u područjima koja su bila pod kontrolom pobunjenika i koja su potpisala sporazume o pomirenju s Damaskom, navodi Human Rights Watch.
Područja pod režimom su nestabilna. Nije bilo nikakve obnove, usluge poput vode i električne energije su rijetke, a prošlogodišnji kolaps sirijske funte doveo je do rasta cijena hrane za 230 posto.
Hiba al-Khalil (28), koja je napustivši dom na izbjegličkom putu prošla kroz Tursku i Grčku prije nego što se nastanila u Danskoj 2015. godine, kaže: 'Već i samo to što sam tako dugo izvan Sirije, dovoljno je da izgledam sumnjivo režimu. Samo zato što vaš grad više nije bombardiran kemikalijama, ne čini ga sigurnim. Svatko može biti uhićen.'
Ova novinarka pripravnica dodala je: 'Bila sam tako sretna što sam došla u Dansku. Došla sam ovdje raditi i učiti i stvoriti novi život. Jezik sam jako dobro naučila. Sad sam zbunjena i šokirana jer to sve nije bilo dovoljno.'
Khalil su ovaj tjedan pozvali na drugi imigracijski razgovor i nije bila sigurna što će se sljedeće dogoditi niti kako će si priuštiti odvjetnika za žalbu ako joj se odbije obnova zahtjeva.
Prema organizaciji Refugees Welcome Denmark, 30 Sirijaca već je odbijena žalba - ali budući da Kopenhagen nema diplomatske odnose s Damaskom, ne može izravno protjerati ljude u Siriju.
Neki podnositelji zahtjeva kojima su žalbe odbijene, smješteni su u pritvorski centar, za koji su aktivisti rekli da predstavlja zatvor u kojem stanari ne mogu raditi, učiti ili dobiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.
Sirijski muškarci općenito su izuzeti od nove politike jer vlasti prepoznaju da time riskiraju da će ovi biti angažirani u sirijskoj vojsci ili kažnjeni zbog izbjegavanja regrutacije. Čini se da su većina pogođenih osoba žene i oni starije osobe, od kojih su mnogi suočeni i s odvajanjem od svoje djece.
Roditeljima Mahmouda al-Muhammeda (19), oboje u kasnim 60-ima, odbijen je apel za ostanak u Danskoj, unatoč činjenici da se Muhammedov otac povukao iz sirijske vojske 2006. godine i upućene su mu prijetnje kada je obitelj napustila zemlju.
'Žele moje roditelje smjestiti u pritvor možda na 10 godina dok Asada više ne bude', rekao je. 'Oboje imaju zdravstvenih problema. Ova je politika okrutna. Dizajnirana je tako da nas učini toliko očajnima da moramo otići.'
U Danskoj živi 5,8 milijuna ljudi, od čega 500.000 imigranata, a 35.000 ih je Sirijaca.
Reputacija ove skandinavske zemlje kao tolerantne i otvorene trpi posljednjih godina zbog uspona krajnje desne Danske narodne stranke. Koalicija lijevog centra u vladi, koju predvode socijaldemokrati, konkurira desnici za glasove radničke klase.
Novi stav o sirijskim izbjeglicama u velikoj je suprotnosti sa susjednom Njemačkom i Švedskom, gdje je stanovništvu Sirije puno lakše dobiti prebivalište i na kraju državljanstvo.
Osim što je Sirijcima oduzela dozvolu boravka, danska vlada također je ponudila oko 22.000 funti po osobi da se dobrovoljno vrate. Međutim, zabrinuti za svoju sigurnost, 2020. godine samo je 137 izbjeglica prihvatilo ponudu.
Danske vlasti do sada su odbacivale sve učestalije međunarodne kritike nove politike koje su uputili UN i grupe za zaštitu ljudskih prava.
Ministar imigracije Mattias Tesfaye rekao je agenciji France-Presse: 'Vladina politika djeluje i neću odustati, to se neće dogoditi. Jasno smo stavili do znanja sirijskim izbjeglicama da im je dozvola boravka privremena i da se dozvola može opozvati ako prestane potreba za zaštitom.'