Norveški ekstremist s krajnje desnice Anders Breivik prije deset je godina ubio 77 osoba, mahom tinejdžera. Breivikov ubilački pohod šokirao je Norvešku. Očaj i tuga koje su stanovnici te nordijske zemlje zbog njegovog napada osjetili vjerojatno ih nikada neće u potpunosti napustiti. Bio je to najsmrtonosniji čin nasilja koji je ta zemlja vidjela od 2. svjetskog rata, piše CNN.
Nešto više od godinu dana nakon napada, Breivik je osuđen na zatvorsku kaznu od 21 godine, najveću koju dopuštaju norveški zakoni. Norveška, koju je tada vodio premijer Jens Stoltenberg, ujedinila se nakon njegovog krvavog napada i pokazala veliko zajedništvo, svoju prepoznatljivu osobinu.
Deset godina poslije, obljetnica Breivikovog napada bit će tužan događaj za dobar dio Norvežana. Nekoliko komemorativnih događaja u četvrtak će se upriličiti u glavnom gradu države Oslu i otoku Utøyji, mjestu gdje je ekstremist okončao 69 života. Trideset i troje ubijenih na Utøyji imalo je manje od 18 godina.
Obljetnica napada dovela je i do propitkivanja šireg utjecaja Breivikovih radikalnih stavova o ekstremizmu koji dolazi s krajnje desnice, a koje je izložio u proglasu od 1.500 stranica koji je počeo kružiti raznim komunikacijskim kanalima netom prije napada te načina na koji se Norveška nosi s njegovim nasljeđem.
Stoltenberg je dva dana nakon napada tijekom obraćanju u katedrali u Oslu (bivšoj Crkvi našeg Spasitelja) pozvao na "više demokracije, više otvorenosti i više čovječnosti". Stoltenberg, sada glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza (NATO), rekao je za CNN-ovu emisiju "Amanpour" da i dan danas tako misli te da je ponosan na način na koji su Norvežani reagirali na njegovu poruku. Upozorio je, međutim, da je "mržnja još uvijek tu".
Breivik kao inspiracija
Centar za istraživanje ekstremizma Sveučilišta u Oslu prošlog je mjeseca objavio seriju analiza dugoročnog utjecaja Andersa Breivika. Jedan od autora izvještaja, dr. Jacob Aasland Ravndal, rekao je za CNN da se čini da je njegov utjecaj manji nego što bi se to dalo zaključiti iz medija. "Postojala je briga da će ga neki poželjeti kopirati, no ponešto začuđujuće, nije bilo mnogo slučajeva direktne inspiracije Breivikom", rekao je Ravndal.
Poveznica s Breivikom utvrđena je kod 18-godišnjeg Nijemca iranskog podrijetla koji je 22. srpnja 2016. vatrenim oružjem u Münchenu usmrtio devet osoba. Ravndal kaže da je on mnogo govorio o Breiviku, ali i da su ga inspirirale slični ubojice, među kojima je bilo i onih koji su ubijali u školama.
Australski terorist s krajnje desnice Brenton Tarrant, koji je 15. ožujka 2019. u dvije džamije u novozelandskom gradu Christchurchu ubio 51 muslimana, rekao je da je inspiraciju za svoj napad pronašao u Breiviku. Iako tvrdi da ga je inspirirao norveški ekstremist, istražitelji su otkrili da je Tarrant svoj ubilački pohod počeo planirati i prije nego što je pročitao Breivikov manifest. "Čak se i tom slučaju u pitanje može dovesti direktan utjecaj Breivika. Manifest koji je napisao Tarrant u mnogočemu je drukčiji od Breivikovog jer sadržava političku dimenziju", rekao je Ravndal.
Časnik u američkoj mornarici Christopher Hasson, koji je prošle godine osuđen na 13 godina zatvora zbog kaznenih djela koja se tiču oružja i droge, iz Breivikovog je manifesta naučio kako nabaviti oružje. Tužitelji su tijekom suđenja tvrdili da je Hasson bio bijeli nacionalist koji je planirao napad.
Što se Norveške tiče, istraživanja pokazuju da krajnja desnica od Breivikovog napada do danas nije postala mnogo popularnija te da svoje pristaše ne može uspješno izvući na ulice. "Naravno, u Norveškoj je, kao i drugdje, u posljednjih deset godina porasla online aktivnost. Teško je, međutim, reći je li to plod povećane aktivnost krajnjih desničara ili se radi o prirodnom rastu zbog popularnosti društvenih mreža", rekao je Ravndal.
Multikulturalizam kao neprijatelj
Breivik je tog 22. srpnja 2011. godine svoj napad započeo tako što je bombu koju je kod kuće napravio pomoću gnojiva stavio u kombi, koji je potom parkirao pored jedne od zgrada vlade u Oslu. Nekoliko minuta kasnije, bomba je eksplodirala. U eksploziji je smrtno stradalo osam osoba, a više njih je ozlijeđeno.
Breivik je zatim ušao u automobil te se odvezao do 40 kilometara od Osla udaljenog otoka Utøyje, gdje se održavao ljetni kamp mladeži Radničke stranke Norveške. Prerušivši se u policajca koji je tobože došao provjeriti sigurnost nazočnih zbog napada u Oslu, Breivik se ukrcao na trajekt koji ga je potom prebacio s kopna na Utøyju. Nakon što je došao na otok, otvorio je vatru na okupljene te ubio 69 osoba i ozlijedio brojne druge.
Breivik se tijekom suđenja za počinjene zločine hvalio da je ultranacionalist te da je sve te ljude ubio kako bi se borio protiv multikulturalizma u Norveškoj. Rekao je da je djelovao iz nužde te kako bi onemogućio islamizaciju zemlje za koju je krivio Radničku stranku. Breivikovo svjedočenje nije se prenosilo na televiziji, no on je vjerovao da će njegov manifest inspirirati druge teroriste s krajnje desnice da slijede njegov primjer. Breivik se tijekom suđenja nije pokajao za svoja djela već je konstatirao da bi sve ponovio. Tada je ustvrdio da je "dobro" natjeralo na djelovanje, a ne "zlo".
Breivik je u svoj manifest ugradio pisanja drugih ubojica poput Amerikanca Teda Kaczynskog, poznatog pod pseudonimom "Unabomber". Manifest sadržava i detaljne opise višegodišnjih Breivikovih priprema za napad te strateške savjete za, pretpostavlja se, istomišljenike. Direktor Centra za analizu radikalne desnice Matthew Feldman rekao je da se do Breivikovog manifesta "lako" može doći u zabačenim i mračnijim dijelovima interneta iako se radi na njegovoj eliminaciji iz cirkulacije.
Radikalizacija pojedinaca
"(Breivikov) manifest je paradigmatski jer pokazuje koliko jedna osoba može napraviti po pitanju stravičnog gubitka života te zato što je usmjeren na muslimane i nešto što Breivik zove kulturnim marksizmom", rekao je Feldman te dodao da Breivikov slučaj pokazuje koliko opasni mogu biti pojedinci, tzv. vukovi samotnjaci, koji se radikaliziraju na internetu te potom isti koriste za pripremu za nasilne napade. "Jako ih je teško detektirati", istaknuo je Feldman.
Istovremeno, Feldman kaže da svijet svjedoči sporom usponu ekstremizma krajnje desnice te da su tom usponu svoj obol dale i medijske platforme s krajnje desnice. "Nekima je to postalo jasno kada se 6. siječnja 2021. godine dogodio juriš na Kongres Sjedinjenih Američkih Država, no uspon ekstremne desnice traje već nekoliko desetljeća", pojasnio je Feldman.
Ravndal kaže da lik i djela Andersa Breivika svemu tome unatoč nisu pustili duboko korijenje na krajnjoj desnici. Njegove analize pokazale su da ga se krajnja desnica u početku gotovo pa unisono odrekla. Sustav potpore koji je niknuo nakon napada kasnije se urušio. Breivikovo se ime u pozitivnom svjetlu ponovno počelo spominjati tek kada su se razvili online forumi 4chan i 8chan, forumi u kojima ima malo ili nimalo pravila ponašanja.
"Sve u svemu, istraživanja su pokazala da (Breivik) uživa malo političke i ideološke potpore. Može je se naći, no na svu sreću, manje je ima nego što se strahovalo", zaključio je Ravndal.
Razračunavanje s krajnjom desnicom
Danas se, dodaje Ravndal, raspravlja o širim ideološkim pitanjima. "Mladi Radničke partije, primjerice, smatraju da se zemlja nije razračunala s krajnjom desnicom, koju, u njihovim očima barem, predvodi populistička Napredna stranka", rekao je.
Breivik je bio član Napredne stranke kada je bio mlađi, a ona se od njega distancirala nakon napada 22. srpnja 2011. godine.
Čelnica Napredne stranke Sylvi Listhaug i njezini zamjenici Ketil Solvik-Olsen i Terje Søviknes odbacili su tezu da ta stranka ne stoji zajedno s ostalim Norvežanima koji su najoštrije osudili i odbacili Breivikova stajališta i djela. "Moramo se zajedno suprotstaviti nasilnom ekstremizmu, neovisno o tome dolazi li on s 'krajnje desnice', 'krajnje ljevice' ili ekstremističkih interpretacija religije. Samo će ekstremisti pobijediti ako se međusobno isključujemo iz procesa žalovanja nakon 22. srpnja", rekli su iz Napredne stranke.
Radnička je stranka obećala da će, ako pobijedi na nadolazećim izborima u rujnu, osnovati povjerenstvo koje će proučiti radikalne elemente društva.
Ravndal smatra da se Norveška još nije odlučila je li Breivik napao zemlju kao takvu ili Radničku stranku. "Neki članovi te stranke drže da se o tom aspektu napada premalo govori", rekao je Ravndal i dodao da je Norveška na napad 22. srpnja reagirala tako kako je reagirala jer je napadač bio "jedan od njih", kao i žrtve. "Norveška se pitala pitanje koje držim legitimni - kako je naše društvo proizvelo takvog monstruma? To je duboko introspektivno pitanje", zaključio je.
'Izgubio je jer nas nije promijenio'
Stoltenberg smatra da je Norveška na 22. srpnja odgovorila na pravi način i još uvijek stoji iza poruke koju je dva dana nakon napada poslao u Katedrali u Oslu.
"(Breivik) je pokušao napasti naše slobodno i otvoreno demokratsko društvo. Najbolji odgovor na to je još veća otvorenost, još više demokracije. Tako mu pokazujemo da nije pobijedio već da smo mi pobijedili. On je pokazao mržnju. Na mržnju se najbolje odgovara ljubavlju", rekao je bivši norveški premijer.
Unatoč tome, Stoltenberg ne vjeruje da je Breivik u potpunosti poražen.
"On je osuđen, on je u zatvoru, no njegova je ideologija vani. Zato moramo nastaviti. Mislim da nikad nećemo biti u poziciji da ćemo moći reći da smo pobijedili u toj borbi, da smo zatvorili poglavlje u borbi protiv ekstremizma", rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg je naveo da je Norveška uvela određene mjere kako bi se, nadaju se, izbjegli budući napadi poput Breivikovog.
Dodao je i da je Breivik izgubio u jednom ključnom aspektu.
"Moramo razumjeti da je cilj napada bila fundamentalna promjena Norveške. Da, taj će napad zauvijek biti dio naše povijest. Bit će dio nas dokle god smo tu. No, on nas na fundamentalnoj razini nije promijenio", zaključio je Stoltenberg.
Breivik bi iz zatvora mogao izaći 2032. godine, no zatvorska mu se kazna može produžiti ako se procijeni da još uvijek predstavlja prijetnju za društvo. (Priredio Damjan Raknić)