Elizejska palača ovoga će četvrtka ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegove kolege saveznike iz Europe u još jednom pokušaju da konkretiziraju detalje tzv. sigurnosnih garancija uoči, još uvijek hipotetskih, mirovnih pregovora s Rusijom.
Summitu će prisustvovati tridesetak europskih dužnosnika, od kojih neki osobno, a neki "duhom" - virtualno.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, kojemu treba odmak od ustavne krize na domaćem političkom terenu pa se nametnuo kao vodeći "problem solver" Ukrajine, daje naslutiti da ima razloga za optimizam i određene pomake u zajedničkom stavu tzv. koalicije voljnih.
Poruka iz Elizejske palače prvenstveno Bijeloj kući, a onda i Kremlju, jest sljedeća: "Načelno smo spremni na sve što prilike budu tražile od nas, pod uvjetom da je na isto spremna i Amerika".
Washington, naime, tvrdi da je spreman dijeliti svu obavještajnu infrastrukturu te logističku i inu podršku, ali svojom crvenom linijom smatra slanje američkih vojnika u Ukrajinu te očekuju od europskih zemalja da na terenu odrade lavovski posao i preuzmu inicijativu.
Objavljene su brojke, sad se vidi koliko su razorni udari na ruske rafinerije
Podsjetimo, Jutarnji je list ovog vikenda pisao o mogućnosti slanja američke plaćeničke vojske duž granice s Rusijom. Britanski The Telegraph, pozivajući se na izvore iz Whitehalla koji sudjeluju u pregovorima, tvrdi da Donald Trump to razmatra kao kompromis. Time bi se, naime, ispunilo obećanje dano vlastitom biračkom tijelu, da američke vojnike neće slati u tuđe ratove, ali bi svejedno Vladimiru Putinu pod nos dovelo državljane SAD-a zbog čega bi ulog eventualne reinvazije bio drastično povišen.
Odmah treba naglasiti da je Maria Zaharova, glasnogovornica ruske diplomacije, ovih dana ponovno kategorički odbila svaki, pa i taj prijedlog jer bilo kakve strane trupe na teritoriju Ukrajine smatra direktnom prijetnjom nacionalne sigurnosti Federacije. Zanimljivo, pritom se nije osvrnula na prisutnost sjevernokorejskih vojnika na istom tom teritoriju. No, ruski argumenti odavno su izgubili svaki doticaj s logikom i zdravim razumom. U istom duhu nastavljaju inzistirati na maksimalističkim stavovima, svojoj totalnoj pobjedi, za bilo kakav razgovor o eventualnom primirju ili kraju rata.
I dok Rusi nastavljaju granatirati ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu kao da ne postoji sutra, dobrim dijelom zahvaljujući i vjetru u leđa koji su dobili nakon četverodnevnog summita u Kini u sklopu kojeg su produbili savez s Pekingom, saveznici Kijeva još uvijek nisu spremni na konkretne poteze, nego vrijeme pokušavaju kupiti ezoteričnim priopćenjima bez ikakva "mesa". Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, ove je srijede poručio da se više informacija o konkretnim sigurnosnim garancijama Ukrajini može očekivati "ovih dana ili uskoro", što god to značilo.
Financial Times, pozivajući se na dva "dobro upućena diplomatska izvora", tvrdi da se ukrajinski saveznici ugrubo trenutačno mogu podijeliti u tri skupine: na one koji su spremni, ako bude trebalo, slati svoju vojsku na bojišta istočne Europe (baltičke i nordijske zemlje), na one koji to rezolutno nisu spremni (SAD i Italija) te države koje još uvijek nisu decidirano donijele stav. U istom tekstu FT ističe kako je najveća nepoznanica trenutačno stav Berlina koji navodno predvodi potonju skupinu neodlučnih zemalja. Naime, novi njemački kancelar Friedrich Merz još uvijek nije spreman prekoračiti Rubikon i obvezati se na vojno zaleđe Ukrajini, iako je bezrezervna podrška Kijevu te je u više navrata dao do znanja kako suosjeća s patnjom naroda koji je više od tri godine u krvavom ratu.
Ukrajina proizvodi dvostruko više vrhunskih haubica od Njemačke i Francuske zajedno
"Mi, koalicija voljnih, trenutačno ukrajinskoj vojsci pomažemo zadržati glavu iznad vode. Sve ostalo definirat ćemo nakon što s Rusijom uspijemo dogovoriti primirje. Dotad nije realno očekivati slanje vojske u Ukrajinu. Čak i poslije taj će potez trebati usuglasiti sa stavom njemačkog parlamenta, Bundestaga", napomenuo je Merz uoči sastanka u Elizejskoj palači.
Ovoga je četvrtka najavljen i telefonski razgovor predsjednika Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, kojemu bi se mogao pridružiti i poljski predsjednik Karol Nawrocki koji je trenutačno u službenom posjetu Bijeloj kući.
U tom je duhu vrijedno spomenuti kako je Washington "bacio kost" europskim saveznicima obvezavši se da neće povući svoje trupe iz Poljske, što je bio jedan od ključnih lakmus-testova zdravlja - i života - NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....