Rezultati prošlotjednih izbora u nizu zemalja pokazali su što birači misle o carinskim politikama Donalda Trumpa. Analitičari sada naširoko razglabaju o "Trumpovu efektu" nakon što se pokazalo da su političari koji su kampanju vodili propagirajući bliskost stavovima američkog predsjednika gubili izbore jedan za drugim.
Najgore je prošao šef australskih konzervativaca. Lider Liberalne stranke Peter Dutton, kojem su ankete polovicom veljače predviđale premoćnu pobjedu na izborima, bolno je izgubio od aktualnog premijera Anthonyja Albanesea. Šef vladajuće Laburističke stranke Albanese slavio je ove nedjelje zadržavši ured šefa države. Njegova Laburistička stranka osvojila je i više glasova nego što su predviđale posljednje ankete uoči dana izbora. Dutton, kojeg su mediji nazivali australskim Trumpom, izgubio je čak i zastupničko mjesto u australskom parlamentu.
Pozivanje na Donalda Trumpa pokazalo se kao velika pogreška i u drugim slučajevima. Primjerice, šef kanadske oporbe Pierre Poilievre, lider Konzervativne stranke, igrao je na kartu Donalda Trumpa otkako je Bijela kuća promijenila ime na sandučiću. Protivnička Laburistička stranka tonula je sve dublje, poljuljana krizom vodstva, i činilo se da su stvari odlučene. No, onda ju je preuzeo poznati bankar Mark Carney. Unatoč smjeni vodstva, ništa nije bilo sigurno, a presudnim se pokazalo snažno Carneyjevo pozicioniranje prema predsjedniku susjedne zemlje.
Carney je pobijedio na izborima održanim 28. travnja i bio je to prvi pokazatelj što birači u zemljama koje su tradicionalno najbliži američki saveznici misle o aktualnom američkom vodstvu. Šok je ipak bio velik jer je samo dva mjeseca prije Poilievre bio u ugodnom vodstvu od 24 posto. Nakon izbora i on je, kao i Australac Dutton, izgubio zastupničko mjesto u kanadskom parlamentu.
Kanada i Australija samo su najrazvikaniji primjeri.
U Europi je slika mutnija
Na nedjeljnim izborima u Singapuru jedna od ključnih tema bilo je pitanje globalne ekonomske nestabilnosti, a očekivalo se da bi to moglo poljuljati podršku stranci Narodna akcija, koja je na čelu bogatoj azijskoj državici od 1959. godine. Premijer Lawrence Wong u kampanji je isticao svoje reference za uspješno prebrođivanje globalne ekonomske nestabilnosti, a iako se očekivala pobjeda, ona je bila s puno većom prednosti od očekivane. Birači nikad nisu bili tako sigurni u svoj izbor i želju za stabilnošću.
Zaključak je tako da Trumpove politike - njegovi napadi na prijateljske zemlje - štete njegovim političkim saveznicima, a pomažu dolasku njemu nenaklonjenih lidera na čelna mjesta u istaknutim zemljama.
Trend nije svagdje ujednačen. Primjerice, u Europi je slika mutnija. Na lokalnim izborima u Velikoj Britaniji - prvom konkretnom testu Laburističke stranke pod Keirom Starmerom - najveći pobjednik bio je Nigel Farage i njegov Reform UK. Radikalnoj britanskoj desnoj stranci i njezinu šefu, najpoznatijem zagovorniku Brexita, jako je rasla podrška iako su Britanci odavno shvatili da je Brexit bio gorka pogreška. Ipak, Farage je, podsjetimo, usprkos podršci i pohvalama na račun Trumpa bio na udaru Trumpova pomoćnika, milijardera i vlasnika društvene mreže X Elona Muska. Musk je pozivao stranku da pronađe novog šefa, navodeći da Farage nije dovoljno dobar.
No, kritike Trumpova bliskog suradnika nisu mu dovoljno naškodile da izgubi glasove ili da u pitanje dođe njegovo čelništvo stranke. S druge strane, Starmer se nije dovoljno distancirao od Trumpa, oprezno pokušavajući održati dobar odnos s Bijelom kućom kako ne bi potopila britansku poljuljanu ekonomiju. Isto vrijedi i za torijevce, čiji pojedini članovi ne kriju dobre odnose s američkim predsjednikom. No, to im nije pomoglo na lokalnim izborima.
Podrška Trumpove MAGA-e nije pomogla ni njemačkim radikalnim desničarima iz stranke AfD da dobiju izbore ili da značajno povećaju podršku birača. Pobijedili su konzervativci iz CDU-a, čiji se čelnik Friedrich Merz čvrsto postavio kao branitelj Europe u srazu s neprijateljski postavljenim novim američkim vodstvom.
Na sjeveru je drugačije
Neki analitičari i drugdje u Europi vide da je Trump svojim agresivnim politikama i izazivanjem nestabilnosti pomogao boljem pozicioniranju lijevih stranaka. Norveška Laburistička stranka poboljšala je rejting uoči izbora zakazanih za početak rujna. U siječnju joj se predviđao potop. Međutim, čini se da su već u veljači i tamo zabilježeni prvi učinci politika Donalda Trumpa na stav javnosti u skandinavskoj zemlji i jačanje podrške stranci lijevog centra. Naime, Laburistička stranka imala je oko 20 posto podrške birača, kaskajući iza oporbene Konzervativne stranke. Međutim, podrška im je dramatično porasla počevši s veljačom i trenutno su na oko 30 posto, u vodstvu. Održi li se ta prednost s Trumpovom pomoći, premijer Jonas Gahr Støre može računati na još jedan mandat.
Danski Socijaldemokrati također su zabilježili rast podrške nakon što je Trump zaprijetio da će anektirati Grenland, autonomni teritorij u sklopu Danske.
Sam Grenland jedan je od primjera toga kako su Trumpove bahate pretenzije povećale podršku političarima koji mu se usuđuju javno suprotstaviti. Grenland je u ožujku izašao na izbore premoćno glasajući za stranke koje su javno odbacile Trumpovu ponudu za preuzimanjem otoka. Najviše glasova - 30 posto - dobila je dotad opozicijska Demokratska stranka, a bio je to neočekivan rasplet situacije na zabačenom arktičkom otoku s obzirom na prijašnje ankete. Dvije stranke iz vladajuće koalicije pale su po broju glasova na treće i četvrto mjesto u parlamentu. Stranka Qulleq, koja je u kampanji pokazivala najveću naklonost idejama američkog predsjednika, nije osvojila nijedno zastupničko mjesto. Bio je to jasan odgovor na Trumpovu ponudu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....