U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno nešto manje od 70 tisuća građana, a od toga je drugu dozu BioNTech-Pfizerova cjepiva, odnosno punu zaštitu od koronavirusa, primilo manje od 12 tisuća ljudi, piše Slobodna Dalmacija.
Među prvima su cijepljeni političari – ministri, gradonačelnici, saborski zastupnici - te suci Vrhovnoga suda: to je, kao što je poznato, pravdano kampanjom propagiranja cijepljenja među poslovično sumnjičavim pučanstvom.
Dežela je po pitanju procijepljenosti još gora od nas: u Sloveniji je Pfizerovo cjepivo dosad primilo tek oko 48 tisuća osoba. Premda broj novozaraženih u Sloveniji usprkos lockdownu još rapidnije ne pada, a zabilježen je i slučaj opasnijega engleskog soja virusa, zastoj u međunarodnoj distribuciji cjepiva odrazio se na planove za procjepljivanje građana vlade Janeza Janše.
U Federaciji BiH još nije cijepljen ni jedan jedini građanin. BiH je jedina zemlja u okruženju koja svojim građanima još nije osigurala nijednu dozu cjepiva: 14. siječnja tek je vlada Federacije BiH prihvatila okvirni, teoretski, plan cijepljenja. Razlog tamošnjemu kašnjenju u protuepidemijskoj vakcinaciji nije, međutim, što cjepiva nema ili što BiH nije na listi prioritetnih zemalja, nego zbog nesposobnosti sustava vlasti da se cjepivo naruči direktnom pogodbom od proizvođača, piše Deutsche Welle. Zdravstveni sustav BiH je, naime, takav da svako ministarstvo zdravstva ima pravo samostalno naručiti cjepivo, a što u praksi znači da zdravstveni dužnosnici iz dva entiteta, distrikta Brčko i deset kantona moraju to učiniti svatko za sebe. Zasad su cjepiva u BiH žurno naručena preko dva sustava: jedan preko EU-mehanizma COVAX što su učinile FBiH za oko 800 tisuća doza i Republika Srpska za oko još 400 tisuća. Republika Srpska je također podnijela zahtjev i Rusiji za nabavku njihova cjepiva Sputnjik V još koncem prošle godine, no i ova isporuka se očekuje tek u veljači.
Organizirano cijepljenje još nije počelo ni u Crnoj Gori. U zemlji s oko 600 000 građana ukupan broj oboljelih je prešao 50 tisuća, dok je zabilježeno i oko 700 smrtnih slučajeva. Ministrica zdravlja Jelena Borovinić Bojović je nedavno rekla da bi cijepljenje u Crnoj Gori trebalo početi krajem siječnja.
Srbija je, ako ne lažu, apsolutni regionalni šampion procijepljenosti građana: do danas je cjepivo primilo više od 256 tisuća njihovih građana, gotovo četiri puta više nego u Hrvatskoj. Prema službenim objavama ministra zdravlja, država još raspolaže s oko 600 tisuća osiguranih doza. Građani na punktove na cijepljenje dolaze na temelju poziva, s unaprijed utvrđenim terminom cijepljenja, pa se tako u jednom danu zna cijepiti i od 15 do 20 tisuća ljudi.
Tajna srbijanskog uspjeha leži u ranoj i pravodobnoj nabavci cjepiva, i to od gotovo svih raspoloživih proizvođača – Amerikanaca, Kineza i Rusa. Prošlu subotu je u Beograd stigao kontigent od dodatnih milijun doza kineskog cjepiva Sinopharm, a još je prvih 100.000 doza iz Pekinga dobilo certifikat tamošnje državne agencije za lijekove.
U Srbiji su zasad u uporabi tri cjepiva - Pfizer-BioNTtechovo, ruski Sputnjik V i kineski Sinopharm, no najavljeno je skoro potpisivanje ugovora i o nabavci oko 800 tisuća doza farmaceutske kompanije AstraZeneca, piše Slobodna Dalmacija.