Kineski predsjednik Xi Jinping pokušava navesti američku administraciju da promijeni strategiju prema Tajvanu, otkrili su ovih dana neimenovani izvori upoznati sa situacijom za The Wall Street Journal. Xi se nada da će pritiskom na Donalda Trumpa natjerati Washington da izabere između povoljnog ekonomskog dogovora s Pekingom ili nastavka podrške Tajvanu.
Peking svoje samopouzdanje temelji na nekoliko čimbenika. Trump većinu svoje vanjske politike oblikuje kroz prizmu transakcija, u većoj mjeri od bilo kojeg prethodnog američkog predsjednika. On koristi nagrade i prijetnje troškovima da potakne drugu stranu na akciju umjesto da se oslanja na zajedničke vrijednosti ili međunarodne zakone. Njegove prijetnje uvođenjem carina čak i bliskim savezničkim zemljama te primanje Boeinga 747-8 od Katara, koji je postao dio flote Air Force One, najbolje ilustriraju tu politiku. Trumpovo pljeskanje Vladimiru Putinu i prostiranje crvenog tepiha na Aljasci dodatno brišu granice između saveznika i neprijatelja.
Peking planira iskoristiti ovu percepciju i istovremeno nudi "i batinu i mrkvu": pritisak da Washington popusti oko Tajvana u zamjenu za trgovinski sporazum, ali i dogovor o TikToku. SAD i Kina postigli su okvirni sporazum kojim TikTok može ostati aktivan u SAD-u, uz restrukturiranje vlasništva i kontrole. Prema dogovoru koji je objavio The Washington Post, američke institucije preuzele bi ključne segmente upravljanja sigurnošću, podacima i algoritmom dok bi ByteDance zadržao ekonomske interese. Trump tvrdi da je dogovor postignut, no Kina i ByteDance još nisu službeno potvrdili detalje, što sugerira da sporazum koriste kao polugu u pregovorima.
Trump i Xi trebali bi se sastati krajem listopada u Južnoj Koreji na Azijsko-pacifičkom forumu, a zatim bi mogli uslijediti Trumpov posjet Pekingu početkom sljedeće godine i Xijev posjet Bijeloj kući. Xi namjerava iskoristiti te sastanke da bi pokušao uvjeriti Trumpa da se SAD jasno izjasni da se protivi neovisnosti Tajvana, tvrde izvori za WSJ. Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i ne odustaje od "ponovnog ujedinjenja".
Xi nije bio zadovoljan Bidenovim stavom prema Tajvanu, koji službeno glasi da SAD "ne podržava" tajvansku neovisnost, iako je taj stav donekle umirio Peking. Trumpova administracija nije usvojila Bidenovu formulaciju. Glasnogovornik State Departmenta izjavio je da se SAD "protivi bilo kakvim jednostranim promjenama statusa quo" te da Kina predstavlja "najveću prijetnju miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu".
Da Trump ipak pokazuje naznake slabljenja potpore Tajvanu postalo je jasno ovog ljeta, kad je blokirao više od 400 milijuna dolara vojne pomoći Tajvanu, usred trgovinskih pregovora s Kinom, što je signaliziralo moguću promjenu prioriteta u Washingtonu. U kolovozu je Trump rekao da mu je Xi obećao da Kina neće napasti Tajvan tijekom njegove administracije, ističući da je Kina "vrlo strpljiva".
Peking odgovorio Washingtonu, upozorili na Tajvan: ‘Samo se usudite, nećemo oklijevati ni sekunde‘
Kineski savjetnici izvan vlade pritišću SAD da službeno objavi protivljenje neovisnosti Tajvana. "Ubaciti klin između Washingtona i Taipeija predstavlja sveti gral Pekinga u tajvanskom pitanju. To bi poljuljalo povjerenje Tajvana i povećalo utjecaj Pekinga na Taipei", kaže za WSJ Evan Medeiros, bivši visoki dužnosnik Obamine administracije i profesor na sveučilištu Georgetown. Za Xija razlika između "nepodržavanja" i jasnog "protivljenja" tajvanskoj neovisnosti nije samo semantička - ona bi označila prijelaz od neutralnog stava do otvorenog svrstavanja uz Peking, čime bi se dodatno učvrstila Xijevu moć i pružio Kini politički legitimitet za akcije prema Tajvanu.
Trumpova administracija nedavno je ne samo odgodila dio vojne pomoći Tajvanu nego i onemogućila tranzitni posjet tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea SAD-u, što je rezultiralo otkazivanjem njegova puta u Latinsku Ameriku. Ovi potezi izazvali su sumnje u Washingtonu i Tajvanu - daje li SAD prioritet trgovinskom dogovoru s Kinom nad podrškom Tajvanu?
Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton već dulje upozorava da Trump smanjuje vojnu pomoć Tajvanu da bi udovoljio Kini, nastojeći postići veliki trgovinski sporazum ili ostvariti osobne političke ciljeve. Bolton smatra da bi Trump mogao priznati kineski suverenitet nad Tajvanom, što bi ugrozilo američku predanost regiji i ohrabrilo Peking da pojača pritisak. SAD prodaje oružje Tajvanu u skladu s američkim Zakonom o odnosima s Tajvanom, koji obvezuje Washington na pomoć u obrani Tajvana, ali ne zahtijeva automatsku vojnu intervenciju u slučaju invazije.
Tajvan, s druge strane, i dalje drži vrlo važnu kartu u rukavu - proizvodnju mikročipova. Proizvodi preko 60 posto svjetskih poluvodiča i više od 90 posto najnaprednijih čipova, što ga čini ključnim partnerom američkih tehnoloških tvrtki. Gubitak pristupa tajvanskoj industriji imao bi za SAD veće posljedice nego financijska kriza 2008. ili pandemija koronavirusa, procjenjuje Institut Hudson.
Istodobno, Pentagon se brine zbog niskih zaliha ključnih projektila u slučaju sukoba s Kinom. Iako je Trumpov "veliki, lijepi zakon" osigurao dodatnih 25 milijardi dolara za proizvodnju streljiva u sljedećih pet godina, izazovi ostaju. Proizvodnja može trajati i do dvije godine, a testiranje novih dobavljača skupo je i dugotrajno. Zato je Pentagon pokrenuo program ubrzanja proizvodnje naoružanja. Vijeće za ubrzanje proizvodnje streljiva, pod vodstvom zamjenika ministra obrane Stevea Feinberga, organizira sastanke s vodećim proizvođačima poput Lockheeda, Raytheona, Boeinga i Anduril Industriesa, s ciljem udvostručenja ili čak učetverostručenja proizvodnje projektila poput sustava Patriot i Precision Strike Missiles u narednim godinama.
Pentagon rješava i uska grla u opskrbnim lancima, kao dio šire strategije priprema za potencijalni sukob u Indo-Pacifičkoj regiji, gdje raste potreba za obrambenim projektilima zbog kineskih tenzija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....