STRAŠNA POVIJEST

DRŽAVA UTEMELJENA NA MASAKRU Nova otkrića bacaju veliku mrlju na povijest Australije: 'Otkrili smo 250 mjesta na kojima su počinjeni pokolji'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 27.07.2018. u 16:26

REUTERS

 

Od europskog doseljavanja u Australiju koje je započelo 1788. kada je prva skupina od 759 engleskih kažnjenika stigla u Zaljev Botany i podigla prvo naselje Europljana, do polovine 20. stoljeća u petstotinjak pokolja diljem zemlje ubijene su na tisuće aboridžina, rekli su u petak znanstvenici.

Povjesničari sa sveučilišta u Newcastleu kažu da se podaci do kojih su došli temelje na dnevnicima doseljenika, suvremenim izvješćima iz medija, dokazima i usmenoj predaji potomaka starosjedilaca te na podacima prikupljenim u državnim i saveznim arhivima.

"Dosad smo uspjeli identificirati i potvrditi podatak o oko 250 mjesta na kojima su u kolonijalnoj Australiji počinjeni pokolji, a procjenjujemo da ćemo ih, do kraja našeg projekta, otkriti oko 500", rekla je za Reuters voditeljica istraživanja Lyndall Ryan.

Znanstvenici dosad evidentirali 250 mjesta pokolja aboridžina

Kazala je da je na otkrivenih 250 mjesta pokolja pobijeno oko 6200 ljudi, među kojima i stotinjak Europljana. Dodaje da se "pokoljem" smatra svaki incident u kojemu se ubije najmanje šest ljudi.

Rezultati istraživanja, koje bi trebalo biti dovršeno 2019., postupno se objavljuju u trenutku kada zemlju potresaju emotivne rasprave o tomu na koji način obilježiti dolazak prvih europskih doseljenika na australsko tlo pri čemu se, po mišljenju mnogih, ne bi smio zaboraviti krvavi kolonijalni dio prošlosti zemlje.

Svake godine Australci 26. siječnja, na dan kada je u sydneysku luku 1788. uplovila prva skupina od 759 zatvorenika i vojnika obilježavaju državni praznik. Dio domorodačkog stanovništva taj dan naziva "Danom invazije".

Promjene u datumu obilježavanja australskog Dana državnosti?

Više od polovine Australaca podupire promjene u datumu obilježavanja državnoga praznika, pokazali su rezultati istraživanja javnog mišljenja koje je objavio jedan australski institut početkom godine.

Za očekivati je da se konzervativna australska vlada protivi promjenama, premda australski starosjedioci smatraju da su promjene preduvjet za to da Australija stavi točku na nepravilnosti i nepravdu počinjenu prema aboridžinima u prošlosti.

Aboridžini jedan od najstarijih naroda na svijetu

Australski Aboridžini jedan su od najstarijih svjetskih naroda, ustanovili su znanstvenici na temelju genetskih studija koje upućuju na to da njihovo porijeklo datira iz Afrike prije 75.000 godina. Odande su prešli dugi put preko Azije do australskog kontinenta.

Kad je prva britanska flota kolonista krajem 18. stoljeća stigla u Australiju, na tom je kontinentu živjelo između 300.000 i milijun pripadnika aboridžinskih plemena.U mnogim dijelovima Australije, njeni prastanovnici su potpuno iskorijenjeni, ubijani ili nasilno iseljavani s vlastite zemlje.

Pravo glasa dobili tek 1966.

Tek 1966. godine dobili su pravo glasa, a 1972. počela je borba za njihovu ravnopravnost. Ipak, do istinskog iskoraka australske vlade trebalo je proći puno vremena.

Laburistički premijer Paul Keating je 1992. održao je jedan od najznačajnijih govora moderne Australije.

"Mi smo im oduzeli zemlju i uništili njihov tradicionalni način življenja, donijeli smo im bolesti i alkohol. Mi smo počinili ubojstva, oduzimali djecu aboridžinskim majkama i provodili diskriminaciju. To je bio rezultat našeg neznanja i naših predrasuda, i nismo pomislili da se isto moglo dogoditi nama, kazao je tada Keating.

Isprika starosjediocima, no oni su još uvijek na dnu ekonomske i socijalne ljestvice

No čak i nakon njegova govora percepcija društva i odnos države prema starosjediocima sporo su se mijenjali.

Korak dalje godine 2008. otišao je tadašnji premijer Kevin Rudd. U ime države se ispričao aboridžinima, priznavši da je od tridesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća čak 40.000 djece oduzeto starosjediocima i smješteno u crkve na preodgoj.

"Posebno se ispričavamo zbog razdvajanja abodiržinske djece od njihovih obitelji, zajednice i zemlje. Ispričavamo im se za nanesenu bol i patnju", rekao je Rudd 2008.

Da bi ovi narodi, koji čine dvije petine od 24 milijuna australskih državljana, bili priznati ustavom kao starosjedioci, a to se najavljuje još od 2014., potrebna je podrška većine svih šest australskih država.

Prema rezultatima anketa oko sedamdeset posto stanovništva podupire priznavanje aboridžina kao autohtonog naroda, no unatoč tomu tih 700,000 starosjedilaca i dalje je na dnu gotovo svake ekonomske i socijalne ljestvice u zemlji.

Izdvajamo