PODJELE MEĐU SAVEZNICIMA

Dvije velike europske sile pod pritiskom: ‘Ne dajete dovoljno, a pogledajte što se sada zbiva‘

Kod mnogih je Europljana došlo do zamora od rata, no ukrajinska protuofenziva promijenila je sve

Tenkovi ukrajinske vojske snimljeni tijekom protuofenzive

 Handout/AFP

Brzo napredovanje Ukrajine na bojnom polju prisiljava europske vlade da se ponovno suoče s neugodnim pitanjem: trebaju li povećati isporuke oružja Ukrajini?, piše Politico.

Riječ je o osjetljivoj temi u mnogim europskim prijestolnicama, gdje su energetska kriza i problemi s troškovima života dominirali javnom raspravom proteklih tjedana, što je kod mnogih Europljana rezultiralo zamorom od rata u Ukrajini. No ukrajinska protuofenziva protiv Rusije posljednjih dana promijenila je narativ - barem nakratko - dajući novi podstrek onima koji žele da europske vlade povećaju isporuke oružja.

Naravno, prva vlada koja to traži je ona ukrajinska.

“Preokrećemo tok rata i upravo sada trebamo još više teškog naoružanja i streljiva naših saveznika kako bismo iskoristili ovaj zamah, spasili što je moguće više ljudi i oslobodili još više teritorija Ukrajine”, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u izjavi za Politico u ponedjeljak.

"Što dobijemo više vojne potpore, brže će ovaj rat završiti. Zbog toga Ukrajina poziva svoje partnere na brze isporuke onoga što ukrajinskoj vojsci najviše treba kako bi osigurali pobjedu, a time i mir", dodao je.

Amerikanci najviše doniraju

Stvari se, naravno, neće promijeniti preko noći. Aktualni ukrajinski vojni progres ne znači nužno razrješenje rata, a mnoge europske vlade niti nemaju dovoljno zaliha da ispune ukrajinske želje. Nadalje, čini se kako najvažnije članice EU, Francuska i Njemačka, oklijevaju značajno povećati donacije.

No zagovornici pojačavanja vojne pomoći Ukrajini uvjereni su kako je baš sada trenutak kada treba najviše pomoći Ukrajini

"Ukrajinske oružane snage iznimno su brzo napredovale tijekom vikenda. Uz našu nepokolebljivu vojnu podršku, Ukrajinci mogu napraviti razliku na bojnom polju. Ohrabruje me ideja da ćemo još više pojačati pomoć", rekla je nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren u e-poruci.

Kuleba je iznio zahtjev Kijeva upravo dok su njegove snage probijale sjeveroistočno kroz rusku liniju tijekom vikenda, preuzimajući ključna ruska čvorišta opskrbe u regiji Donbas. Niz pobjeda, ustvrdio je Kuleba, najbolje dokazuje koliko su donacije Zapada važne.

"Ukrajinski napredak na istoku i jugu dokazuje da ulaganja zapadnih partnera u naše obrambene sposobnosti daju zapanjujuće rezultate. Sada ne bi trebalo biti nikakve sumnje da Ukrajina može pobijediti Rusiju", kazao je Kuleba.

Ollongren zato sada tvrdi kako postoji potreba za "ubrzanjem suradnje i maksimiziranjem konkretnih isporuka, streljiva, obuke i održavanja."

Sjedinjene Države su najvažniji pružatelj vojne pomoći Ukrajini, a one su prošlog tjedna odobrile donaciju oružja vrijednog 675 milijuna dolara oružja, kao i širi paket vojnog financiranja težak 2,2 milijarde dolara za Kijev i 18 regionalnih partnera.

“Siguran sam da će nedavni ukrajinski uspjesi nepovratno učvrstiti odlučnost onih koji podupiru Ukrajinu”, rekao je za Politico neimenovani visoki diplomat jedne istočnoeuropske države, članice NATO-a.

Berlin i Pariz ostaju oprezni

Međutim Berlinu i Pariz ostaju nešto oprezniji.

Čak i dok je ukrajinska protuofenziva krajem prošlog tjedna bila na svome vrhuncu, njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht isključila je mogućnost povećanja isporuka oružja Kijevu.

“U Ukrajini se brane naše vrijednosti, demokracija, sloboda i sigurnost. Ali njemačke zalihe su iscrpljene - rezultat je to godina nedovoljnog ulaganja. Berlin mora zadržati oružje kako bi osigurao vlastite obrambene sposobnosti, sve dok ne obnovi svoje snage“, rekla je u intervjuu za Politico

“Jako bih voljela da Ukrajini možemo dati više. Da Bundeswehr proteklih godina nije bio tako neorganiziran, to bi bilo moguće. Ali sada snosimo posljedice svih godina neodgovorne štednje”, dodala je njemačka ministrica.

Međunarodni saveznici, politički protivnici, pa čak i neki unutar njegove vlastite vlade, vjeruju kako će premijer Olaf Scholz dati zeleno svjetlo donaciji oružja.

"Svi u vladi znaju da je moguće Ukrajini dati više oružja", rekao je Omid Nouripour, suvoditelj njemačkih Zelenih, za novine Augsburger Allgemeine. Zeleni su, podsjetimo dio trostranačke koalicijske vlade sa Scholzovim socijaldemokratima i liberalnom Slobodnom demokratskom strankom.

image

Olaf Scholz na tenku njemačke proizvodnje kakav žele i Ukrajinci

Axel Heimken/AFP/Profimedia

"Kada govorimo o vojnoj pomoći Ukrajini, moja očekivanja od Njemačke su prilično velika", rekla je američka veleposlanica u Njemačkoj, Amy Gutmann, njemačkom javnom servisu ZDF u nedjelju navečer, ne ulazeći u detalje.

Scholz je u ponedjeljak branio tezu kako je njegova Vlada postupila oko isporuke oružja Ukrajine, tvrdeći da su njemačke isporuke oružja iz Berlina izravno pomogle protuofenzivi.

Pritisak na Francuze znatno je slabiji, a unatoč međunarodnim podacima koji pokazuju da Francuska zaostaje za Velikom Britanijom, Njemačkom, Poljskom, Estonijom i Danskom u vojnoj potpori Ukrajini, javna rasprava u Francuskoj usmjerena je na druge teme.

Macron je u ponedjeljak novinarima kazao da je zadovoljan povratnim informacijama koje je dobio od Ukrajinaca o isporukama oružja i iznio stav da se Francuska ne bi trebala natjecati u tome tko je više pomogao Ukrajini. On vjeruje da bi se Francuska trebala usredotočiti na izbjegavanje eskalacije sukoba, čime se nadovezao na svoj nedavni govor u kojem je najavio se Francuska treba projicirati kao "sila ravnoteže" i da se "ne treba pridruživati državama jastrebima jastrebovim, jer se time riskira produljenje sukoba i zatvara linija komunikacija.”

Međutim, u telefonskom razgovoru u subotu, Macron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su o "ukrajinskim potrebama na koje bi Francuska mogla odgovoriti".

I neki stručnjaci tvrde da bi Francuska mogla učiniti više da podrži Ukrajinu.

"Moramo ubrzati isporuke oružja, više tenkova, više sustava protuzračne obrane - čak i ako to znači da će naše zalihe pasti nisko", rekao je Nicolas Tenzer, stručnjak za francusko-ruske odnose pri Sciences Po.

Prema Tenzeru, zbog proračunskih rezova, zalihe oružja su oskudne. No smatra da bi Francuska još uvijek mogla donirati tenkove i borbene zrakoplove ​​"ako se ukine savezničko ograničenje na takvo oružje".

NATO šalje suptilne signale

Čim je ukrajinska protuofenziva počela prošlog tjedna, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg počeo je svoj suptilni pritisak na članice saveza.

Na konferenciji u petak, gdje je nastupio u tandemu s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, Stoltenberg je kazao kako ima dvije poruke za članice NATO-a.

"Pozdravljamo podršku Ukrajini, koja je bez presedana, te pozivamo na još veću podršku i potičemo članice da još dublje zagrabe u vlastite zalihe. Druga poruka koju imam za naše članice jest da proizvode više oružja", kazao je Stoltenberg.

Opaske glavnog tajnika u Berlinu su protumačene kao tiha kritika.

Stoltenbergovi komentari "jasna su poruka Lambrecht i Scholzu", rekao je njemački zastupnik desnog centra Roderich Kiesewetter, "kako njihov argument da će zadržati oružje za obranu Njemačke nije valjan."

I s istočnog krila NATO-a, stižu upozorenja kako se pomoći Ukrajini mora pod svaku cijenu.

"Lijepo je vidjeti kako Ukrajini ide dobro, ali ne smijemo zaboraviti da je ogroman teritorij još uvijek okupiran i kako dolazi zima", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur u tekstualnoj poruci. "Moramo pomoći Ukrajini, koliko god je potrebno", zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2022 21:04