Prema novim klimatskim podacima koje je objavio European Centre for Medium-Range Weather Forecasts (ECMWF), postoji mogućnost da se kasnije ove godine razvije snažan, pa čak i super El Niño, koji bi po jačini mogao biti među najintenzivnijima u povijesti, piše The Washington Post.
El Niño nastaje kada se površinske vode u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana znatno zagriju, što mijenja vremenske obrasce diljem svijeta. Posljedica mogu biti suše, poplave i ekstremne vrućine. Tijekom rijetkih super El Niño epizoda, koje se javljaju otprilike svakih 10 do 15 godina, ti učinci mogu biti još snažniji i dugotrajniji.
U takvim situacijama temperatura mora u ključnom dijelu Pacifika prelazi dva Celzijeva stupnja iznad prosjeka, što snažno utječe na atmosferu.
Posljedice mogu uključivati češće toplinske valove, promjene u raspodjeli obilnih kiša i suša te drugačije kretanje tropskih oluja. Primjerice, zapadni dio SAD-a mogao bi imati toplije ljeto od prosjeka, dok bi neke tropske zemlje mogle biti pogođene težim sušama i ekstremnim vrućinama. U Pacifiku bi se moglo razviti više tropskih ciklona, a u Atlantiku manje.
Postoji i rastuća mogućnost da bi ovogodišnji El Niño mogao pogurati globalne temperature na rekordne razine, osobito 2027. godine. Klimatski znanstvenik Daniel Swain upozorio je da sve više pokazatelja upućuje na značajan, pa čak i vrlo snažan događaj.
Mogući globalni utjecaji
Iako je fenomen još u razvoju i njegova konačna snaga nije sigurna, trenutačni obrasci podsjećaju na snažne događaje iz prošlosti. Tome pridonose i snažni zapadni udari vjetra u Pacifiku koji potiskuju toplu vodu prema istoku.
Snažan El Niño obično smanjuje uvjete za razvoj uragana u Atlantiku jer jaki vjetrovi u višim slojevima atmosfere otežavaju njihovo formiranje. Meteorolog Andy Hazelton navodi da bi to moglo značiti slabiju sezonu uragana, iako je dovoljan jedan snažan udar na kopno, poput uragana Andrew na Floridi 1992., da sezona ostane zapamćena.
Najjači El Niño događaji gotovo uvijek donose rekordno toplu godinu jer se toplina iz oceana oslobađa u atmosferu i potom raspodjeljuje diljem planeta. Klimatski znanstvenik Zeke Hausfather procjenjuje da bi temperature mogle rasti već 2026., dok bi 2027. vrlo vjerojatno mogla postati najtoplija godina u povijesti.
Meteorolog Eric Webb upozorava da zbog sve veće koncentracije stakleničkih plinova klimatski sustav sve teže ‘otpusti‘ toplinu između dvaju snažnih El Niño događaja, pa bi potencijalni super El Niño 2026. - 2027. mogao osloboditi više topline nego epizode iz 1982. - 83., 1997. - 98. i 2015. - 16.
Ekstremi vremena diljem svijeta
El Niño može snažno promijeniti vremenske obrasce na globalnoj razini. Morski toplinski val uz zapadnu obalu SAD-a mogao bi donijeti toplije ljeto i povećati rizik od velikih požara. Havaji bi mogli imati više tropskih oluja, a veći broj tajfuna moguć je i u zapadnom Pacifiku, uključujući Filipine, Kinu i Japan.
Monsun u Indiji mogao bi donijeti manje kiše nego inače, dok bi suša mogla pogoditi Australiju, Indoneziju, dijelove istočne Afrike i Karibe. S druge strane, obilne kiše moguće su u Peruu i Ekvadoru.
Mogući utjecaj na Jadran i jugoistočnu Europu
Za Hrvatsku i širu jadransku regiju snažan El Niño mogao bi donijeti vrlo nestabilne vremenske prilike s mogućim posljedicama za poljoprivredu i infrastrukturu. Krajem zime i početkom proljeća oslabljen polarni vrtlog mogao bi uzrokovati nagle prodore hladnog zraka, što povećava rizik od proljetnog mraza koji može ozbiljno oštetiti voćnjake i vinograde.
S druge strane, toplije Jadransko more u kombinaciji s većom vlagom u zraku tijekom prijelaznih godišnjih doba, osobito u jesen, može povećati rizik od vrlo intenzivnih lokalnih oborina i bujičnih poplava. Ljeto bi pak moglo biti još sušnije, uz dugotrajnije toplinske valove.
Koliko su prognoze pouzdane?
Iako će nova prognoza uskoro biti objavljena, National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) trenutačno procjenjuje da je razvoj El Niña izgledan.
Glavna prognostičarka NOAA-ina sustava za praćenje El Niño–južne oscilacije, Michelle L’Heureux, ističe da se za procjene koristi više klimatskih modela jer tako prognoze postaju pouzdanije.
- Ako promatramo sve modele, mogućnosti se kreću od slabe La Niñe do snažnog El Niña, rekla je.
Sustav sezonskih prognoza North American Multi-Model Ensemble također pokazuje trend prema snažnijem El Niñu, slično procjeni ECMWF-a.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da su proljetne prognoze manje pouzdane zbog tzv. ‘proljetne barijere predviđanja‘, pa se u prošlosti znalo dogoditi da modeli najave snažan El Niño koji se kasnije ne razvije, kao 2014. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....