Kada se ‘razgrne‘ sve što je o puzajućoj energetskoj krizi Srbije ovoga tjedna izrekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, na vidjelo izlazi kako njegova Vlada vrlo ozbiljno računa s opcijom da ulogu sankcionirane Naftne industrije Srbije (NIS) značajnim dijelom preuzme tvrtka EKO Srbija u vlasništvu grčke korporacije Hellenic Energy.
- Razgovarali smo već s MOL-om, OMV-om i EKO-om o opskrbi tržišta jer EKO ima rafineriju u Sjevernoj Makedoniji i oni će nam iz te rafinerije opskrbljivati jug Srbije – naznačio je Vučić u dijelu izlaganja u kojem je razmatrao scenarij kolapsa NIS-a. Prema potonjem scenariju, ako rafinerija u Pančevu u vlasništvu NIS-a ne bude radila duže vrijeme, NIS će se morati okrenuti nabavi naftnih derivata na tržištu, a preradu nafte može zaboraviti do daljnjega. S tim da, kako Vučić nije propustio napomenuti, NIS može nastaviti s poslovanjem bez rafinerije pod uvjetom da ne padne pod financijske sankcije američkog Ministarstva financija.
Financijske sankcije NIS-u podrazumijevaju da nitko ne smije poslovati s NIS-om, ako ne želi i sam doći pod ‘mač sankcija‘. Drugim riječima, izgledno je da će neke druge tvrtke morati preuzeti funkcije NIS-a kako država Srbija ne bi stala. I prije se znalo da će MOL zbog idealnih političkih odnosa Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana pomoći Srbiji te da austrijski OMV neće propustiti priliku da se učvrsti na tržištu susjedne države, a sada je predsjednik Srbije uperio ‘svjetla reflektora‘ i na grčki EKO. Tko su mogući srpski spasitelji iz Grčke?
Dvije tisuće crpki
Poslovna grupacija u privatnom vlasništvu Hellenic Energy pod brendom EKO i u suradnji s British Petroleumom (BP) upravlja najvećim lancem benzinskih crpki u Grčkoj od oko 1700 crpki. Dodatnih oko 300 imaju u inozemstvu gdje posluju s dva brenda, EKO-m i OKTA-om. Riječ je o tržištima Cipra, Srbije, Bugarske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. U Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji imaju i rafinerije, a još prije 22 godine ušli su u biznis s proizvodnjom i prodajom električne energije. Nisu propustili ukrcati se i na tekući globalni trend zelene energije, samo u veliki solarni park u Kozaniju u Grčkoj 2022. uložili su 130 milijuna eura, a do 2027. planiraju uspostaviti mrežu od 10 tisuća punionica za električna vozila. Grupacija obuhvaća i petrokemijski i plinski biznis. Godišnji prihod Hellenic Energyja u 2024. dosegao je 12,7 milijardi eura uz ostvarenu EBITDA od milijardu eura i dobit od 401 milijun eura.
VIDEO Srbija ostala bez nafte, Vučić se obratio naciji: ‘Imamo još četiri dana! Ni krivi, ni dužni postali smo predmet ucjena‘
U vlasničkoj strukturi Hellenic Energyja dominira s oko 40 posto dionica Paneuropski naftni i industrijski holding sa sjedištem na Cipru. Prema podacima magazina Forbes, u spomenutome holdingu značajan paket dionica ima i jedan od najbogatijih Grka Spiros Latsis čiju imovinu magazin procjenjuje na 3,4 milijarde dolara.
Naftovod do Skoplja
Na tržištu Sjeverne Makedonije Hellenic Energy je od 1999. kada je preuzeo dioničko društvo OKTA d.d., što je uključivalo i stavljanje jedine makedonske rafinerije u Skoplju pod kontrolu grčkog kapitala. Već tri godine kasnije počeo je s radom naftovod Skoplje-Solun nakon investicije od 100 milijuna dolara i s ciljem da se rafinerijski kapacitet u Skoplju značajno poveća. Uz Makpetrol, OKTA ima najveći lanac benzinskih crpki u Sjevernoj Makedoniji.
Na tržište Srbije Hellenic Energy stigao je s brendom EKO 2002. i od tada su izgradili mrežu od 60 benzinskih crpki. U prošloj godini EKO Srbija ostvarila je prihod od 130 milijuna eura.
Ekonomska kriza kroz koju je Grčka prolazila nakon svjetske financijske krize 2008. odrazila se, prema nekim spekulacijama, i na poslovanje Hellenic Energyja, pa se 2013. spekuliralo da bi grčki gigant prodao rafinerijski biznis kako bi priskrbio potreban kapital za preustroj poslovanja. Kao kupac rafinerija u Solunu i Skoplju spominjao se Gazpromnjeft, trenutni najveći pojedinačni dioničar Naftne industrije Srbije, što je i uzrok aktualne drame kroz koju prolaze NIS i država Srbija.
Iako i neke druge države bez problema funkcioniraju bez rafinerije, primjerice Slovenija, vlast u Srbiji očito se ne misli tako lako odreći uvoza sirove nafte i njezine prerade pa makar i u susjednoj državi. Pozadina takve odluke Beograda mogla bi biti i u vojnoj sferi, budući da je nafta neophodna za normalno funkcioniranje oružanih snaga. U svakom slučaju, očito je da Beograd za slučaj da pančevačka rafinerija ispadne iz igre na duže vrijeme, ozbiljno računa na suradnju s Hellenic Energyjem i njezinom rafinerijom u Skoplju, a moguće i rafinerijama te kompanije u Grčkoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....