WASHINGTON - Točno 47 godina nakon Marša na Washington, na istome mjestu gdje je 1963. Martin Luther King održao svoj slavni govor “Imam san”, skup je u subotu planirao održati pokret Tea Party, vjeran ekstremnoj vjerskoj desnici.
Okupljanje je, formalno u znak potpore američkim vojnicima, organizirao konzervativni voditelj Fox Newsa Glenn Beck, iznimno popularan i iznimno kontroverzan, poznat po svom “patriotizmu utemeljenom na kršćanskoj vjeri” i emotivnim napadima na ljevicu, kao i ispadima u kojima je američkog predsjednika Baracka Obamu proglašavao rasistom, a bivšeg potpredsjednika SAD-a Ala Gorea uspoređivao s Hitlerom.
Na skupu se očekivalo između 100 i 300 tisuća pristaša pokreta Tea Party, koji svojim nazivom aludira na Bostonsku čajanku i borbu protiv opresivne vlasti, a čiji pristaše utiru strah u kosti i republikanskim kandidatima, dok demokratskim dužnosnicima dobacuju rasne psovke i prijetnje.
Ljevica je stoga bila na nogama te tvrdila da je Beckov skup na obljetnicu - uvredljiv.
“Moj se otac borio za slobodu govora. On bi prvi rekao da oni koji sudjeluju na Beckovu skupu imaju pravo izraziti svoje stavove. Ali njegov je san odbacivao retoriku mržnje i sve vrste zadrtosti ili diskriminacije”, napisao je Kingov sin.
Beckovi kritičari podsjećaju da se King borio i za siromašne i socijalnu pravdu - sve ono što voditelj, koji je postao jedan od najistaknutijih konzervativnih glasova u Americi, u svojim emisijama ocrnjuje kao “socijalizam”.
‘Božanska providnost’
Beck tvrdi kako, kada je prijavio skup, nije bio svjestan da pada na godišnjicu Kingova govora, no u međuvremenu je počeo tvrditi da je riječ o “božanskoj providnosti” te da je pokret Tea Party, koji negira optužbe za rasizam, “povijesni” nasljednik Kingova sna, kojeg su ljevičari izokrenuli.
Najavljeno je da će na skupu sudjelovati i bivša republikanska guvernerka Aljaske Sarah Palin te Kingova nećakinja, konzervativna aktivistica Alveda King.
M. L. King
- 1929. rođen u Atlanti
- doktorirao teologiju na sveučilištu u Bostonu
- 1955. nakon uhićenja Rose Parks, predvodio bojkot za desegregaciju autobusa u Montgomeryju
- 1963. održao slavni govor “Imam san” u Washingtonu: “Imam san da će jednog dana moje četvero male djece živjeti u zemlji u kojoj ih se neće procjenjivati na temelju boje njihove kože nego na temelju njihova karaktera”.
- 1965. organizirao marševe od Selme do Montgomeryja u potporu kampanji za registraciju crnaca u popise birača
- 1968. ubijen u Memphisu.