Ekstremno vrijeme koje je ovog ljeta pogodilo Europu uzrokovalo je kratkoročne ekonomske gubitke od najmanje 43 milijarde eura, prema procjeni na razini cijele EU. Očekuje se da će troškovi do 2029. godine porasti na 126 milijardi eura, prenosi The Guardian.
Vrućine, suše i poplave zadale su udarac gospodarstvu koji je lani iznosio 0,26 posto gospodarskog proizvoda EU, prema novoj analizi koja nije poslana na stručnu recenziju. Najveća šteta nanesena je Cipru, Grčkoj, Malti i Bugarskoj.
Svaka od ovih zemalja pretrpjela je kratkoročne gubitke veće od 1 posto svoje bruto dodane vrijednosti (BDV) iz 2024. godine, mjere slične BDP-u. Štetu su pretrpjele i druge mediteranske zemlje, uključujući Španjolsku, Italiju i Portugal.
Ekonomisti sa Sveučilišta u Mannheimu i Europske središnje banke opisali su rezultate kao "konzervativne" jer nisu uzeli u obzir rekordne šumske požare koji su prošlog mjeseca zahvatili južnu Europu, kao ni utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta koji se događaju u isto vrijeme.
Znanstvenici su također pokušali utvrditi u kojoj je mjeri globalno zagrijavanje pogoršalo ekstremne vremenske uvjete ovog ljeta, a studije sugeriraju da su požari 40 puta vjerojatniji u Španjolskoj i Portugalu te 10 puta vjerojatniji u Grčkoj i Turskoj.
Dok većina istraživanja ekonomskih troškova klimatskih promjena promatra izravne utjecaje – poput uništene imovine ili osiguranih gubitaka, autori nove studije koristili su povijesne odnose između ekstremnog vremena i ekonomskog učinka kako bi objasnili “domino efekte”. Neki od njih su, na primjer, ograničen broj sati rada građevinara tijekom toplinskih valova ili poremećaji u putovanju na posao nakon što poplave oštete željeznice.
Stéphane Hallegatte, glavni klimatski ekonomist Svjetske banke, koji nije bio uključen u studiju, upozorio je da u njoj nisu obuhvaćeni svi elementi i stvarna šteta koja može imati dugoročni utjecaj.
- Posebno kada katastrofe pogađaju siromašne zajednice i ljude, utjecaj na BDV može biti minimalan, jer su ti ljudi siromašni, ali to ne znači da neće patiti - rekao je Hallegatte.
Gert Bijnens, ekonomist u Nacionalnoj banci Belgije, koji također nije bio uključen u studiju, rekao je da je poremećaj u lancu opskrbe jedan od najznačajnijih "skrivenih troškova" koji se obično ne uzima u obzir. Upozorava da bi ignoriranje takvih učinaka moglo podcijeniti štetu za čak 30 posto.
- Naravno, takve procjene dolaze s nesigurnošću jer se oslanjaju na povijesne prosjeke i još ne mogu u potpunosti obuhvatiti sve događaje, ali glavna poruka je jasna. Ekstremni vremenski uvjeti već stvaraju znatan ekonomski utjecaj - rekao je Bijnens, kako prenosi The Guardian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....