Klimatski modeli ukazuju na to da bi se ove godine mogao razviti vrlo snažan prirodni fenomen El Niño, a stručnjaci upozoravaju na mogućnost razornih učinaka koji uključuju rekordne vrućine, suše i ekstremne požare, u nekim dijelovima svijeta i obilne oborine te druge klimatske ekstreme.
Daniel Swain s Kalifornijskog instituta za vodne resurse tijekom 2026. i 2027. godine očekuje rekordne globalne temperature, dok je meteorolog i klimatski stručnjak Jeff Berardelli u izjavi za američku televizijsku postaju WFLA-TV poručio: "Vjerujem da ćemo doživjeti vremenske događaje kakve još nismo vidjeli u modernoj povijesti."
Klimatolog Carlo Buontempo rekao je da bi već 2026. mogla biti nova rekordna godina, dok će, prema klimatologu Tidu Semmleru iz Irske meteorološke službe, učinci ovog klimatskog fenomena vjerojatno biti još izraženiji 2027. godine, piše Bild, prenoseći i razmišljanja Theodorea Keepinga, stručnjaka za šumske požare na londonskom Imperial Collegeu, koji je upozorio da El Niño povećava vjerojatnost ekstremnih vrućina i suša u Australiji, Kanadi, SAD-u i Amazonskoj prašumi. A ako se razvije snažan El Niño, rizik od ekstremnih požara mogao bi dosegnuti najvišu razinu u novijoj povijesti, dodaje se.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), El Niño bi se mogao početi razvijati sredinom ove godine, dok neke meteorološke agencije predviđaju da će nadolazeći fenomen biti još snažniji - potencijalno ravan "super" El Niñu od prije tri desetljeća.
Što je El Niño?
El Niño je klimatski fenomen, odnosno topla faza ENSO (El Niño–Southern Oscillation) pojave, a najviše utječe na vrijeme na samom kraju godine, kada doseže vrhunac i povezan je sa zagrijavanjem površinskih temperatura središnjeg i/ili istočnog dijela Pacifika. El Niño počinje kada temperatura površine mora u središnjem Pacifiku dosegne 0,5 Celzijevih stupnjeva iznad dugoročnog prosjeka. Ako dosegne dva ili više stupnjeva iznad dugoročnog prosjeka, riječ je o vrlo jakom ili "super" El Niñu. Ipak, super El Niño je relativno rijedak događaj. Posljednji je zabilježen prije 10-ak godina, 2015./2016., i bio je povezan s rekordnom sezonom uragana u središnjem sjevernom Pacifiku, nestašicom vode u Portoriku, sušom u Etiopiji i dotad najvišom globalnom temperaturom zraka, objasnila je u svom tekstu novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež, koja je u travnju o ovom fenomenu razgovarala s klimatologinjom dr. Sarom Ivasić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
– El Niño dovodi do porasta temperature zraka premještanjem zona konvekcije u Tihom oceanu, što ima izravan utjecaj na globalnu bilancu zračenja. Utjecaj zagrijavanja zbog El Niño događaja nadodaje se na već postojeći trend globalnog zatopljenja, što bi moglo dovesti do novih temperaturnih rekorda. Tako je posljednji El Niño iz sezone 2023./2024. dao doprinos tome da je 2024. bila najtoplija godina otkad postoje instrumentalna mjerenja, a ujedno i prva godina u kojoj je srednja godišnja temperatura zraka prešla prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje – kazala je Ivasić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....