Kinu potresa velika energetska kriza. Nedostatak i poskupljenje ugljena, sirovine od koje zemlja dobiva gotovo 60 posto električne energije, kineske vlasti je prisilio na uvođenje redukcija električne energije u nizu provincija.
Stanje je posebno kritično za industriju druge najveće svjetske ekonomije koja se, kako bi se oporavila od pandemije koronavirusa "zahuktala punom parom", a sada se suočava s nedostatkom osnovnog energenta. Kineske su vlasti, piše Guardian, stoga naložile željezničkim kompanijama i lokalnim vlastima po regijama da sav raspoloživi ugljen distribuiraju tvornicama kako bi se očuvalo gospodarstvo.
Trgovine osvijetljene svijećama
Vjeruje se da krizu proživljava najmanje dvadeset kineskih provincija (ukupno ih je 23) u kojima su neke tvornice privremeno zatvorene ili su se prebacile na skraćeno radno vrijeme. Vlasnici trgovina svoje dućane primorani su osvjetljavati svijećama, a u padu su i neke mobilne mreže nakon tri dana nestanka struje u tri najgore pogođene sjeveroistočne regije.
Guardian ističe kako je Kina najveći svjetski korisnik energije dobivene iz ugljena, te kako ova kriza traje već dva tjedna. Kineske vlasti pozvale su željezničke kompanije da maksimalno ubrzaju dopremu ugljena u pogođene regije i elektrane kako bi se nastavila normalna opskrba električnom energijom, kako za građane tako i za gospodarstvo. Urgirali su da se mora pojačati opskrba onih elektrana koje imaju zalihe za manje od sedam dana i aktivirati mehanizme hitne opskrbe, prenosi list stavove Nacionalne agencije za razvoj i reformu (NDRC).
South China Morning Post navodi kako su zalihe ugljena u zemlji na rekordno niskoj razini. Imaju ga samo 11,3 milijuna tona što je dovoljno za proizvodnju energije svega 15 dana. Cijena ugljena dosegla je nezabilježenih 213 dolara po toni, što je stvorilo dodatni pritisak na proizvođače energije koji se, radi državnih propisa, ne mogu nositi s poskupljenjem tog vitalnog energenta.
Kineske vlasti formalno tvrde kako je do svega došlo jer pokušavaju smanjiti emisije CO2, s obzirom na to da je Kina sa svojim termoelektranama na ugljen jedan od najvećih zagađivača na svijetu. No, kineske tvrtke ne prate tu politiku i ne napreduju po pitanju energetske učinkovitosti, dok istovremeno zbog novih propisa kontinuirano pada proizvodnja ugljena.
Nagli pad u proizvodnji dodatno je vidljiviji i zbog veće globalne potražnje za kineskim proizvodima, nakon što se niz država ponovno otvorio poslije koronavirusom uzrokovanog lockdowna.
Globalne analitičke kuće poput S&P ističu da su kineske vlasti pogoršale stvari pokušajem da interveniraju u krizu.
- Kineske mjere koje se baziraju na redukcijama električne energije izazvale su čuđenje jer su uzrokovale trenutnu energetsku krizu, ali su i otvorile svojevrsnu Pandorinu kutiju. Naime, zorno su pokazale kako je teško implementirati reformu energetske politike u tako velikoj ekonomiji s toliko mnogo promjenjivih elemenata.
Kako živjeti bez grijanja?
Problemi su najveći u tri sjeverne regije - Liaoningu, Jilinu u Heilongjiangu, gdje su lokalne vlasti upozorile da će doći do potpunog kolapsa elektroopskrbne mreže ako se situacija ne riješi. Riječ je o regijama poznatim po oštrim zimama, a većina ljudi ovisi o grijanju pomoću električne energije.
- Živim s djetetom i starijom osobom. Bez grijanja imamo velik problem - kazao je jedan stanovnik, javlja Guardian.
Kina je najveći svjetski potrošač ugljena. U prvih osam mjeseci ove godine uvezli su gotovo 198 milijuna tona, a uvoz svake godine smanjuju za oko 10 posto. No, ove je godine uvoz porastao za više od trećine radi nedostatka domaće proizvodnje. Dužnosnici opetovano umiruju građane tvrdeći da će do zime biti dovoljno ugljena za elektrane. No, malo tko u to i vjeruje jer se u brojnim krajevima pojavljuju snimke gradova i naselja u mraku, prometna signalizacija ne radi, mobilne mreže su u padu, a sve zbog redukcija.
Restrikcije rada tvornica
Bloomberg je, citirajući neimenovane izvore, javio kako kineske vlasti razmatraju mogućnost povećanja cijene električne energije kompanijama. No, NDRC je to demantirao rekavši da će eventualni rast cijena zadržati u razumnim okvirima koji će pratiti situaciju na tržištu.
Nestašica je pogodila i tradicionalne industrije poput tvornica čelika kao i velike tehnološke kompanije. Interni dokument iz jedne velike tehnološke korporacija pokazuje kako je više od polovice njihove proizvodnje zaustavljeno ranije ovog tjedna u Kunshanu na istoku Jiangsua. U Foshanu na jugu Kine, pak, tvornice smiju raditi samo od kasne večeri do ranog jutra, kada je potražnja za električnom energijom smanjena.