MJERA RAZDORA

Epidemiolozi za NY Times: ‘Da, maske pomažu protiv covida, ali sad je jasno da obveza njihova nošenja nije imala smisla‘

Ideja da maske funkcioniraju bolje od naredbi o obveznom nošenju maski naočigled prkosi logici

Dostupni podaci sugeriraju da je više od pola Amerikanaca tijekom posljednjih šest mjeseci oboljelo od covida te da je malo vjerojatno da će ponovno od njega oboljeti

 Spencer Platt/Getty Images/AFP

Broj zaraženih koronavirusom SARS-CoV-2 i hospitaliziranih zbog oboljenja od covida-19 u Sjedinjenim Američkim Državama ponovno raste, a počinje rasti i broj preminulih od posljedica oboljenja, piše The New York Times.

Mnogi se zbog toga pitaju što država može napraviti da smanji štetu koju će virus prouzročiti u narednim tjednima.

Mnogi su u raspravama o mogućim rješenjima spomenuli obvezno nošenje zaštitnih maski. Škole u Philadelphiji u saveznoj državi Pennsylvaniji, Providenceu u Rhode Islandu, Berkeleyju u Kaliforniji i Brooklineu u Massachusettsu ponovno su naredile da se zaštitne maske moraju nositi, a isto su učinili i neki fakulteti. Istovremeno, neki su nezadovoljni jer određeni dužnosnici, poput gradonačelnika New Yorka Erica Adamsa, nisu naredili da se maske moraju nositi.

Kritičari su te lidere prozvali političkim kukavicama te ustvrdili da podlegli "umoru od covida" umjesto da su uveli, kako oni to smatraju, nužne javnozdravstvene mjere.

Dokazi, međutim, sugeriraju da naredbe o obveznom nošenju maski tijekom protekle dvije godine nisu značajno spustile broj oboljenja od covida. S obzirom na to koliko su zarazne varijante koronavirusa koje danas kolaju svijetom, zaštitne bi maske mogle pomoći još i manje nego što su pomogle prije, a uspješne javnozdravstvene kampanje rijetko kada uključuju napete borbe oko mjere koja neće imati značajan učinak.

Paradoks se od samog početka pandemije veže uz zaštitne maske.

- Istovremeno je istinito da zaštitne maske djeluju, a naredbe o obveznom nošenju istih ne djeluju - rekla je dr. Shira Doron, epidemiologinja u Medicinskom centru Tufts u Bostonu u Massachusettsu.

Utjecaj maski nasuprot utjecaja cjepiva

Laboratorijske su studije više puta pokazale da maske sprečavaju širenje koronavirusa. Podaci iz američkih gradova pokazuju da se covid podjednako brzo širio u gradovima u kojima su se maske morale nositi i u onima u kojima nisu. Naredbe o obveznom nošenju maski nisu bitno pomogle u suzbijanju širenja virusa u školama. Jedno od najgorih žarišta u svijetu nedavno je izbilo u Hong Kongu, gradu u kojem se od gotovo svih građana tražilo da skoro stalno nose maske.

Zagovornici nošenja zaštitnih maski kažu da one bitno utječu na javnozdravstvenu sliku neke sredine, čak i ako statistički podaci to ne pokazuju. Tomu je tako, kažu, jer drugi faktori također utječu na formiranje te slike, međutim ta teza naočigled ne drži vodu.

Istovremeno, podaci o procijepljenosti pokazuju da ona značajno utječe na broj preminulih od covida u određenoj sredini. Mjesta s visokom procijepljenošću zabilježila su i znatno manje smrtnih slučajeva od posljedica covida.

Ideja da maske funkcioniraju bolje od naredbi o obveznom nošenju maski naočigled prkosi logici. Tomu je, naočigled, tako jer su iznimke važnije od pravila. Naime, koronavirus je toliko zarazan da se među određenom populacijom može proširiti kada ljudi skinu maske, bez obzira na to na koliko kratko te usprkos tome je li toj populaciji naređeno da maske mora nositi.

Putnici u avionima skinu maske kako bi nešto popili, posjetitelji restorana skinu maske čim u njih uđu, školarcima zbog nediscipline maske često skliznu s lica. Nisu samo oni nedisciplinirani. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Minnesoti sugerira da između 25 i 30 posto Amerikanaca maske nose tako da im one ne pokrivaju noseve.

- Iako maske funkcioniraju, bitno veći izazov je tjeranje milijuna ljudi da ih nosi kada trebaju i na ispravan način - rekao je za The New York Times Steven Salzberg, biostatističar sa Sveučilišta Johns Hopkins. Salzberg kaže da su najučinkovitije maske neudobnije od onih manje učinkovitih jer pokrivaju veći dio lica osobe, bolje prianjaju uz njega i ograničavaju protok čestica zraka.

Naredbe o obveznom nošenju maski imaju smisla u ranoj fazi neke akutne krize. Dužnosnici u javnom zdravstvu tada mogu od pojedinaca tražiti da praktički stalno nose te neudobne, ali učinkovite maske. Naredba će se isplatiti čak i ako urodi skromnim uspjehom. Taj pristup, međutim, nije dugoročno održiv. Maske otežavaju komunikaciju, dovode do magljenja naočala i mogu biti, kao što je rečeno, neudobne. Nisu djeca i putnici u avionima bez razloga pljeskali kad bi im se reklo da maske mogu skinuti.

Nema konsenzusa i neće ga biti

Danas se osobe protiv covida mogu boriti pomoću mjera koje ne unose ni približno toliki razdor u društvu. Osobe koje su primile dvije doze cjepiva (ili jednu ako je riječ o onom tvrtke Johnson & Johnson) uvijek mogu zatražiti treću, pa i četvrtu dozu. Oni kompromitiranog imuniteta mogu se okrenuti lijekovima koji postaju sve dostupniji. Djeca koja ne mogu primiti cjepivo u velikoj većini slučajeva obole od blagog covida koji nije bitno drukčiji od gripe. Povećavanje količine dostupnih terapija brojeve hospitaliziranih i preminulih od covida može smanjiti bolje od bilo koje naredbe o obveznom nošenju zaštitnih maski.

- Ljudi se znaju zaštititi - rekao je dr. Robert Wachter, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu.

Wachter kaže da bi naredbe o obveznom nošenju maski imale smisla tek ako bi došlo do velikog povećanja broja oboljelih od covida koji se moraju liječiti u bolnicama.

Dostupni podaci sugeriraju da je više od pola Amerikanaca tijekom posljednjih šest mjeseci oboljelo od covida te da je malo vjerojatno da će ponovno od njega oboljeti.

- Mnogi koji ne nose maske već su imali covid. Oni će zato reći: 'Cijepljen sam, prebolio sam ga, koliko dugo još moram ovo nositi?' Njima je teško reći: 'Ne, vi to apsolutno morate nositi' - rekla je epidemiologinja Jennifer Nuzzo sa Sveučilišta Brown.

The New York Times piše da se u Americi vjerojatno nikad neće postići konsenzus oko zaštitnih maski te da je to još jedna tema koja razdire zemlju.

Znanost, međutim, nudi kompromisno rješenje - neka svatko odluči hoće li ili neće nositi masku. Onaj koji se odluči nositi kvalitetnu masku teže će se zaraziti koronavirusom.

Takav pristup, jednostrano maskiranje, bolnice diljem Amerike primjenjuju već neko vrijeme. Pacijenti ne nose maske, ali liječnici i medicinske sestre nose.

Isti sustav može funkcionirati i izvan bolnica. Wachter smatra da je prošlo vrijeme za naredbe, ali priznaje da zbog trenutnog stanja u SAD-u u trgovinama, učionicama, zrakoplovima i drugdje još uvijek nosi maske. Različiti ljudi mogu donositi različite odluke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:18