Tursko državno vijeće, najviše sudište u zemlji, poništilo je odluku iz 1934. godine kojim je Aja Sofija proglašena muzejom. Odluka je bila očekivana od onog trenutka kad je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predložio vraćanje statusa džamije toj znamenitosti pod UNESCO-ovom zaštitom od 1985. godine.
Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopolis, i pretvorio već 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.
Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu, čije je sjedište na Fanaru u Istanbulu, unaprijed je najavio je da će takva presuda razočarati kršćane i "podijeliti" Istok i Zapad.
Riječ je o još jednoj odluci turskog predsjednika kojom nastoji ojačati muslimanski karakter Turske koju je Kemal paša Atatürk nakon Prvog svjetskog rata proglasio sekularnom republikom. Pretvaranje Aja Sofije iz džamije u muzej bio je jedan od koraka kojim je potvrđena sekularizacija zemlje. Sve do dolaska Erdoğana na vlast 2002. godine ta politika nije se dovodila u pitanje.
Ako i jest, reagirala bi vojska kao čuvar sekularnosti. No, Erdoğan je u sklopu priprema za otvaranje pregovora s EU stavio vojsku pod civilnu kontrolu. Prije četiri godine vojska je pokušala srušiti Erdoğana traljavo organiziranim pučem, što mu je dalo dodatni prostor za djelovanje.
Priča s Aja Sofijom ima još jednu razinu. Erdoğan je izgubio lokalne izbore u Istanbulu, gradu iz kojeg potječe, u kojem je bio gradonačelnik i koji se smatrao njegovim uporištem. Sada se nada da će ovim potezom vratiti povjerenje svojih bivših sugrađana.
Reakcije na odluku turskog suda bit će burne. Kršćanske zemlje tražit će da se odluka preispita i doći će do novih ozbiljnih tenzija. Grčka je poručila da Turska riskira stvaranje "golemog emocionalnog razdora" s kršćanskim zemljama.
- Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti, koje su oblikovale tursku republiku, i da jamče da će ostati otvorena za sve - bio je napisao američki državni tajnik Mike Pompeo.
Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost) remek-djelo je bizantske arhitekture. Gradnja je započela 532. AD u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537., a 558. godine urušila se glavna kupola nakon potresa. Novu, 7 m višu, sagradio je Izidor Mlađi.