Ruska baražna paljba projektila i dronova prošlog je tjedna pogodila dječju bolnicu, školu, stambene zgrade i skladišta u okolici Kijeva, pri čemu je poginulo najmanje 16 osoba. Ukrajinskim snagama, kojima nedostaje presretačkih raketa za protuzračne sustave Patriot, nije uspjelo oboriti nijedan od ruskih balističkih projektila.
Ukrajinski odgovor ovog tjedna uključivao je napad dronovima koji je u srijedu izazvao golemi požar u jednoj od najvećih ruskih rafinerija nafte, u blizini Nižnjeg Novgoroda. U međuvremenu je u središnjoj ruskoj regiji Tambov izgorio jedan od skladišnih centara ruskog trgovačkog diva za internetsku prodaju Wildberries.
Zračni rat između Rusije i Ukrajine ušao je u novu fazu, navodi u svojoj analizi The Wall Street Journal. S proširenim zračnim arsenalima i nedostatnom protuzračnom obranom, obje se strane međusobno nemilosrdno udaraju u borbi bez rukavica, uz sve veće razmjere razaranja i sve veći broj civilnih žrtava.
Moskva pritom računa na to da može slomiti volju civilnog stanovništva i tako ostvariti proboj koji njezina vojska na istoku Ukrajine ne uspijeva postići. Kijev, pak, pokušava rusku invaziju učiniti neodrživom onesposobljavanjem industrija koje podupiru rusko gospodarstvo.
Ipak, čini se da nijedna strana nije ni blizu sloma. Rat postaje sve brutalniji i razorniji, ali nije ništa bliže završetku. Ruski čelnik Vladimir Putin zaprijetio je proširenjem raspona ciljeva u Ukrajini kao odgovor na napade Kijeva na rusku naftnu industriju. "Režim u Kijevu krenuo je nanositi štetu našem gospodarstvu. Što je učinio? Sam je otvorio tu Pandorinu kutiju", rekao je prošlog tjedna Putin.
Nanošenje boli ne donosi pobjedu
U dalekometnoj zračnoj kampanji Rusije i Ukrajine koriste se dronovi i projektili, ali strategije dviju strana različite su. Kremlj je započeo sustavnu kampanju udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u jesen 2022., u trenutku kada je invazija zapela, a ruska vojska pretrpjela niz neuspjeha na bojištu. Moskva je promijenila pristup i počela ukrajinske gradove iscrpljivati hladnoćom i mrakom uoči dolaska zime.
No, četiri zime zaredom to nije urodilo željenim rezultatom. Ukrajinci su uspjeli obraniti, popraviti ili zamijeniti dovoljan dio sustava grijanja i opskrbe električnom energijom kako bi njihovi gradovi nastavili funkcionirati. Ipak, kumulativna šteta na ukrajinskoj energetskoj mreži svake godine raste.
Nestašica presretača Patriot - kojih od početka rusko-ukrajinskog rata nema dovoljno ni na globalnoj razini - dodatno pogoršava raspoloženje u Kijevu. U ruskim dalekometnim napadima ovog su ljeta ubijene stotine ukrajinskih civila, a velik dio poginulih stradao je od balističkih projektila Iskander-M.
NATO razmatra najcrnji mogući scenarij, lokacija novih ruskih vojnih vježbi uznemirila je sve
Mnogi stanovnici Kijeva strahuju da će Rusija pokušati uništiti gradske vodovodne i kanalizacijske sustave dok Moskva traži nove načine za izazivanje humanitarne krize. Neki u Kijevu već razmišljaju o tome bi li se privremeno trebali preseliti na selo, ako uvjeti u glavnom gradu ove zime postanu preteški.
Istovremeno, malo tko vjeruje da će Rusija na taj način ostvariti pobjedu. "Teorija je da bol u kombinaciji s iscrpljenošću dovodi do političke kapitulacije", rekao je za WSJ Franz‑Stefan Gady, vojni analitičar sa sjedištem u Beču i voditelj Gady Consultinga. No, iskustvo iz 2022., "a prije toga i čitavo stoljeće strateškog bombardiranja, pokazuje da dugotrajni zračni napadi prije očvrsnu društva nego što ih slome, a ništa u podacima o Ukrajini ne upućuje na suprotno", dodaje.
Lov na raketne lansere
U međuvremenu, istraživanja javnog mnijenja upućuju na to da je ukrajinska javnost posljednjih mjeseci sve više protiv ustupanja teritorija Moskvi. Ruski napadi nisu uspjeli zaustaviti brz rast ukrajinskog obrambeno-tehnološkog sektora, koji sada proizvodi milijune dronova godišnje u decentraliziranim i dobro skrivenim pogonima, a budući da od zapadnih saveznika stiže tek mali broj presretača Patriot, Ukrajina razvija druge načine za ometanje ruskih raketnih udara.
Ukrajinski dronovi uništavaju sustave protuzračne obrane u susjednim regijama na jugu Rusije, što bi moglo otvoriti put većim naporima u pokušajima uništavanja ruskih raketnih lansera - uključujući i lansere relativno kratkodometnih projektila Iskander-M.
"Ako zračni prostor bude prepun dronova, to bi moglo prisiliti na skrivanje raketnih lansera ili njihovo potiskivanje još dalje od bojišta", kaže Rob Lee, vojni analitičar sa sjedištem u Kijevu i viši suradnik Foreign Policy Research Institutea u Philadelphiji. "To nije rješenje koje funkcionira 100 posto, ali Rusiji bi moglo znatno otežati situaciju", dodaje.
No, balistički projektili nisu jedina prijetnja, ističe Lee. Rusija povećava svoj arsenal mlaznih dronova, poput Gerana-5, koji se temelji na iranskom Shahedu, kao i relativno jeftinih krstarećih raketa Banderol. Obje su opcije jeftinije od klasičnih projektila, što omogućuje njihovu masovnu proizvodnju i moglo bi dodatno opteretiti ukrajinsku protuzračnu obranu, navodi Lee.
Ukrajinske dalekometne sposobnosti dramatično su porasle tijekom protekle godine. Njezina kampanja dubokih udara proširila se s rafinerija nafte, infrastrukture za izvoz energije i tvornica dijelova za projektile na pomorski promet u Crnom moru te na skladišta najvećih ruskih trgovačkih lanaca Wildberries i Ozon. U tim napadima ginu civili, iako ne u razmjerima kakve izazivaju ruski napadi.
Ljudstvo i dalje odlučujuće
Kijev navodi da su njegovi ciljevi napadati vojne opskrbne lance, prekinuti dotok prihoda od izvoza kojima se financira moskovski ratni stroj te izazivati sve veće gospodarske poremećaje, zbog čega bi rusko stanovništvo postalo svjesnije činjenice rata.
Ipak, većina promatrača zbivanja u Rusiji sumnja da će nezadovoljstvo među stanovništvom ili poslovnom elitom zemlje navesti Putina da prihvati prekid vatre. On računa na to da može ugušiti svako neslaganje i da gospodarstvo može podnositi posljedice rata dulje nego što to može Ukrajina. "Učinci kampanje dalekometnih udara na rusko društvo i rusko gospodarstvo morali bi se znatno pogoršati da bi uopće bili blizu promjene Putinova načina razmišljanja", kaže za WSJ Hanne Notte, stručnjakinja za Rusiju u James Martin Center for Nonproliferation Studies u Montereyju u Kaliforniji.
Iako je više ruskih analitičara nedavno ocijenilo da Moskva ne može ostvariti svoje ratne ciljeve u Ukrajini, "na njih su manje utjecali učinci kampanje dalekometnih udara, a više ih zabrinjava nedostatak napretka na bojišnici", rekla je Notte.
Vojno ljudstvo i dalje je odlučujuća varijabla u ratu, rekao je Gady, uključujući pitanje hoće li Putin u nadolazećim mjesecima pokrenuti veliku mobilizaciju kako bi dodatno pojačao kopnenu kampanju. "Dalekometni udari su ono što obje strane koriste jer je to jedino područje na kojem još uvijek mogu djelovati dok je kopneni rat u zastoju", rekao je. "Bit će sve razorniji, a da pritom neće biti odlučujući", zaključio je on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....