Ministarstvo vanjskih poslova Estonije ove je godine blokiralo ulaz u zemlju za oko 1300 bivših ruskih boraca. Sada vrše pritisak na Bruxelles da im zabrani ulazak u EU i nakon završetka borbi u Ukrajini.
- Ne možete dopustiti da u Europu dođu ti ljudi koji čine zločine, koji siluju žene, koji ubijaju djecu i civile na bojnom polju. Nije pitanje Estonije, već pitanje europske sigurnosti - rekao je estonski ministar obrane, Hanno Pevkur, za POLITICO.
Estonija je ideju o zabrani za bivše ruske vojnike iznijela na sastanku ministara vanjskih poslova EU u siječnju. Iako kritičari upozoravaju da bi opća zabrana mogla pogoditi i prisilne regrute i dezertere, prijedlog je dobio podršku Kaje Kallas, šefice vanjske politike EU i bivše estonske premijerke.
Kallas je u siječnju rekla da ova ideja uživa podršku “mnogih država članica”. Krajem ožujka, čelnici EU zatražili su od Europske komisije da istraži “moguće načine rješavanja problema”. Kallas je obećala konkretne prijedloge na vrijeme za summit EU u lipnju. Litva se također obvezala na crnu listu.
Bez iznimki
Estonija prijedlog predstavlja kao sigurnosni i moralni imperativ.
- Ljudi koji čine ratne zločine ne bi smjeli hodati po tlu europskih zemalja - poručio je Pevkur.
Estonski dužnosnici upozoravaju da bi bivše vojnike mogle regrutirati ruske sigurnosne službe i potom koristiti za sabotažu ili špijunažu u Europi.
- Siguran sam da će Putin gurati te ljude u Europu. Već znamo za hibridne napade, ali možete li zamisliti da ove stotine tisuća bivših boraca, kriminalaca, dolaze ovamo? Siguran sam da neće samo raditi i plaćati naše poreze. Ne, učinit će puno loših stvari - rekao je u siječnju Margus Tsahkna, estonski ministar vanjskih poslova.
Estonija bivše borce definira šire kako bi obuhvatila sve uključene u ruske ratne napore - od regularnih postrojbi do plaćeničkih skupina poput Wagnera. To uključuje i stotine tisuća mobiliziranih, kao i one koji su kasnije dezertirali.
Pevkur je odbacio zabrinutost da bi opća zabrana kaznila i one koji su regrutirani pod pritiskom.
- Prije nego što se pridruže ruskoj vojsci, imaju priliku pobjeći - rekao je.
Trajni ožiljci
Ruski istraživački list Novaya Gazeta analizirao je sudsku dokumentaciju i zaključio da je najmanje šest posto demobiliziranih vojnika osuđeno za zločine u Rusiji, uključujući više od 900 teških kaznenih djela, poput ubojstva.
Joris van Bladel, vojni sociolog s briselskog Egmont instituta, rekao je da veterani “predstavljaju rizičnu skupinu i za Rusiju i za EU”. Smatra da bi povratak vojnika nakon rata mogao opteretiti rusko društvo, s obzirom na ograničenu pozornost koju zemlja posvećuje psihološkoj i socijalnoj reintegraciji.
- Te se osobe često vraćaju duboko destabilizirane, u nekim slučajevima psihički krhke, u drugima sklone preuzimanju rizika ili nasilju - objašnjava sociolog.
Unatoč tome, naglašava da to nije problem za EU u mjeri u kojoj Tallinn predlaže. Veći je rizik, napominje, da Europa pretjerano reagira.
- Opasnost je u tome što potiče paranoju, što nas navodi da svakog Rusa i svakog veterana doživljavamo kao potencijalnu sigurnosnu prijetnju - kazao je sociolog za POLITICO.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....