SASTANAK U BANGKOKU

Financijska elita poslala ozbiljno upozorenje: ‘Ovo su tri glavna rizika za ekonomiju‘

Nastavlja se trend neravnomjernog razvoja svjetskih gospodarstava pri čemu dio zemalja u razvoju zaostaje

Piše:

Objavljeno: 14. listopada 2026. 22:20

Godišnji sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke ove se godine održava u Bangkoku

Panumas Sanguanwong/Afp

U utorak ujutro na europskim se burzama oprezno trgovalo, a dionice proizvođača poluvodiča bile su pod snažnim pritiskom. ASML, STMicroelectronics, BE Semiconductor i Infineon gubili su tri do pet posto vrijednosti, prenio je Reuters. Pad se iz Azije prelio u Europu: u Seulu su Samsung i SK Hynix izgubili sedam, odnosno deset posto nakon što je kineski ChangXin Memory Technologies (CXMT) objavio napredak u razvoju memorijskih čipova za podatkovne centre. Ulagače brine da bi jača kineska konkurencija mogla smanjiti marže vodećih proizvođača, ali i koliko će stajati financiranje golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI) sada kad kamate rastu.

Rastemo brže od Europe, a jedan nas fenomen posebno izdvaja. Hrvati se ponašaju drugačije od ostatka kontinenta

Tržišni potres

Tržišni potres poklopio se s upozorenjima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku. U Izvještaju o globalnoj financijskoj stabilnosti Fond ističe da su financijska tržišta od travnja ostala otporna, a ključnu su ulogu odigrala "visoka ulaganja u tvrtke povezane s AI-jem, koja su pomogla kompenzirati mogući negativni učinak geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti u politici". "Snažne investicije u AI infrastrukturu održavaju globalni rast na oko tri posto i donose znatne koristi mnogim azijskim gospodarstvima koja opskrbljuju tržište hardverskom opremom, poput Tajlanda", izjavila je u ponedjeljak izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva. Ta ulaganja, međutim, postaju i izvor zabrinutosti. Jutarnji list pisao je početkom prošlog tjedna da su razmjerno najveća od svih industrijskih revolucija, uz upozorenje da bi takav razmjer ulaganja mogao dovesti do gubitaka.

MMF izdvaja tri rizika koji bi mogli izazvati previranja. Prvi je korekcija cijena dionica i druge imovine povezane s AI-jem ako ulaganja ili dobit budu manji od očekivanja. Potres bi pojačali rastuća zaduženost, koncentracija ulaganja i kružni financijski aranžmani u kojima tehnološke tvrtke istodobno ulažu jedna u drugu i kupuju međusobne usluge.

Drugi je rizik rast prinosa na državne obveznice, potaknut inflacijom i zabrinutošću zbog javnih financija, kakvom smo nedavno svjedočili u SAD-u nakon što je američki dug probio psihološku granicu od 40 bilijuna dolara. Viši prinosi znače skuplje novo zaduživanje i refinanciranje postojećih dugova. Visok javni dug i rizik refinanciranja, upozorava Fond, povećavaju izglede da rast prinosa nastupi naglo i kaotično, a vladama sužavaju prostor da novim zaduživanjem ublažavaju buduće krize.

MMF snizio prognoze za hrvatsko gospodarstvo

Treći su rizik kibernetički napadi: financijske usluge postaju sve digitalnije i povezanije, pa ozbiljan incident može ugroziti znatno širi dio financijskog sustava. Napredni modeli AI-ja pritom se pojavljuju istodobno kao moćno sredstvo kibernetičkih napada i kao ključan obrambeni alat.

Francuska pokazuje koliko se politička i fiskalna kriza mogu preklapati. Zemlja teško usvaja proračun, a Banka Francuske procijenila je da je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo samo 0,1 posto. MMF Francuskoj za cijelu godinu predviđa 0,4 posto, a europodručju 1,1 posto.

Otpornost nije ista

U novom Izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima MMF procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine porasti 3,1 posto, a 2027. godine 3,4 posto. Globalna inflacija ove bi godine trebala dosegnuti 4,7 posto, a iduće pasti na 4,1 posto.

Otpornost, međutim, nije ravnomjerno raspoređena. "Izgledi su vrlo neujednačeni", rekla je direktorica istraživanja MMF-a Silvana Tenreyro. Prema Fondu, samo 32 gospodarstva trebala bi osigurati 95 posto ovogodišnjeg svjetskog rasta, dok ih je u travanjskoj procjeni bilo 54. Tehnološka ulaganja i geopolitički poremećaji povećavaju razlike između onih koji imaju koristi od nove potražnje i onih koje pogađaju visoki troškovi energije i zaduživanja.

Taiwo Oyedele, nigerijski ministar financija i predsjedatelj skupine G24 zemalja u razvoju i ekonomija u usponu, upozorio je u Bangkoku da je dug postao jedna od glavnih prepreka uključivom rastu. Prema procjenama koje je naveo, zemlje u razvoju za servisiranje duga plaćaju oko 500 milijardi dolara više od razvijenih. "Problem nije toliko dug koliko njegova cijena", rekao je Oyedele, a ta cijena raste s prinosima na državne obveznice diljem svijeta. Najteže je siromašnijim zemljama uvoznicama nafte, pogođenima energetskim šokom zbog rata u Iranu. MMF očekuje da će nafta ove godine poskupjeti oko 41 posto, na prosječnih 96 dolara po barelu. Neke od tih zemalja neće imati izbora osim smanjenja rashoda ili restrukturiranja duga, upozorila je za AFP zamjenica direktora istraživanja MMF-a Petya Koeva Brooks.

Fiskalni problem

Sjedinjene Države, najveće svjetsko gospodarstvo, prema MMF-u bi ove i iduće godine trebale rasti 2,3 posto. Kina bi ove godine trebala porasti 4,5 - Partija je najavila 4,5 do 5 posto - a iduće samo četiri posto: slabija domaća potražnja i zaduženost lokalnih vlasti ograničavaju njezine mogućnosti. Obje sile dijele fiskalni problem. MMF je u travnju deficit opće države za 2026. procjenjivao na 7,5 posto BDP-a za SAD i oko 8,5 posto za Kinu, a javni dug na 126, odnosno 107 posto. Šira MMF-ova procjena, koja uključuje i izvanbilančne obveze lokalnih vlasti, kineski dug podiže na 135 posto BDP-a, a deficit na 14 posto.

Prinos na desetogodišnje američke obveznice prošlog je tjedna dosegnuo 5,35 posto, najviše od 2002., što dodatno poskupljuje financiranje deficita. Kina se zadužuje znatno jeftinije, uz kamatu od oko 1,7 posto, dijelom zbog strukture ulagača: prema MMF-u, stranci drže samo oko dva posto kineskog državnog duga. To ipak ne uklanja problem sve većeg duga ni slabe potrošnje.

Indija se izdvaja rastom od sedam posto, koliko MMF očekuje i za ovu i za iduću godinu. Za razliku od Kine, oslanja se na snažnu domaću potražnju, uslužni sektor, povoljna demografska kretanja i reforme. I ona ima visok ukupni proračunski deficit, 7,4 posto BDP-a, a javni dug joj je oko 83 posto.

Dodatni je problem azijskih ekonomija "zombifikacija", širenje takozvanih zombi tvrtki koje najmanje tri godine poslovnom dobiti ne mogu pokriti kamate na dugove. U deset azijskih gospodarstava, među kojima su i kinesko i indijsko, na njih otpada 21,4 posto ukupnog korporativnog duga, a 2008. taj je udio bio manji od deset posto.

"Kineski vođa Xi Jinping, odlučan u ulaganju bilijuna u pretvaranje Kine u tehnološku i vojnu supersilu, predvodi opasnu spiralu duga koja guši ekonomiju u zemlji i šteti trgovinskim partnerima diljem svijeta", tumači The Wall Street Journal.

Na sastanku u Bangkoku nižena prognoza rasta za niz zemalja, i Hrvatska je jedna od njih

MMF je snizio prognozu rasta Hrvatske za ovu godinu s travanjskih 2,6 na 2,2 posto, a za iduću je najavio blagi porast, na 2,3 posto. Prosječnu inflaciju za ovu godinu procjenjuje na 4,5 posto, a za iduću na 3,3 posto. U rujnu je godišnja stopa inflacije, prema prvoj procjeni DZS-a, iznosila 4,7 posto, koliko MMF očekuje i za svjetski prosjek, iako mjere nisu usporedive: MMF računa godišnji prosjek, a DZS usporedbu s istim mjesecom lani. Rast tako opet kaska za inflacijom.

Agencija Moody‘s u petak je potvrdila hrvatski kreditni rejting A3 sa stabilnim izgledima, navodeći snažne institucije i solidnu fiskalnu poziciju, ali i upozorila na izloženost gospodarstva promjenama u vanjskoj potražnji zbog "koncentracije u turizmu".