U Europskoj uniji su “jako zadovoljni”, a neki čak i “oduševljeni” predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i njegovom, kako neki njemu skloni europski diplomati nazivaju, “velikom hrabrošću koju je pokazao pozivanjem ukrajinskog Predsjednika Zelenskog u Beograd”.
Taj sastanak Vučića sa Zelenskim, kojem su prema izvorima Jutarnjeg lista iz Bruxellesa kumovali i neki visoki dužnosnici EU, kao i raniji posjet Ukrajini, u Bruxellesu žele vidjeti kao dokaz da se Srbija “polako, ali sigurno” udaljava od Rusije. I to “udaljavanje od Rusije” većina u EU, pogotovo čelnici EU institucija, žele nagraditi približavanjem EU prema Srbiji. Kako je jedan od ključnih razloga zašto neke zemlje članice i dalje blokiraju otvaranje klastera 3 u pristupnim pregovorima EU sa Srbijom, dobri odnosi Beograda i Kijeva bi trebali poslužiti za pritisak na te zemlje. Zato je jako bitna “međusobna potpora Ukrajine i Srbije jedna drugoj na njihovom putu prema EU”.
Diplomatski izvori u Bruxellesu su rekli Jutarnjem listu da će sada teže biti nekim državama blokirati Srbiju zbog odnosa s Rusijom ako sama Ukrajina nema zamjerke prema Srbiji. Zbog odnosa prema Rusiji i odbijanja usklađivanja s EU sankcijama protiv ove zemlje i protiv Bjelorusije, neke zemlje članice su blokirale otvaranje poglavlja Srbiji. Tako Srbija još od prosinca 2021. godine nije otvorila niti jedno poglavlje, što znači da su pregovori praktički, iako ne i formalno, zamrznuti.
Zadnji pokušaj odblokiranja tih pregovora bio je u lipnju, kada su se s tim ciljem mobilizirale ključne zemlje članice, među kojima Francuska, Španjolska, Italija, Grčka i, na iznenađenje mnogih, i Njemačka i Poljska. Uz njih snažni pritisak za pomoć Vučiću dolazi i iz ureda Predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste i Predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Oni to predstavljaju kao “napore za udaljavanje Srbije od Rusije”.
Kada se o tome vodila rasprava u Coreperu (među stalnim predstavnicima država članica), Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) su nedavno otišle tako daleko u pohvalama prema Beogradu da su najavili čak i mogućnost da Srbija uskoro uvede i neke sankcije Rusiji kako bi znatno povećala postotak usklađenosti s vanjskom politikom Europske unije.
Europska komisija stalno ponavlja kako se povećava razina usklađenosti Srbije s vanjskom politikom EU. I na ranijem sastanku, kako prenose diplomati, predstavnik Europske komisije je rekao da “Komisija dijeli razumijevanje da je Srbija spremna ići i korak dalje, iako bi to impliciralo ogroman zaokret u vanjskoj politici zemlje, uvodeći restriktivne mjere protiv Rusije”.
Komisija je kao dokaz da se Srbija “odmiče od Rusije” spominjala i balansiranje Srbije u bilateralnim odnosima uz jačanje suradnje s Ukrajinom, argument koji će sada koristiti još više. Komisija iznosi i stav da se Srbija progresivno udaljava od ruskih fosilnih goriva u svom energetskom mixu. Međutim, Komisija ne spominje da Srbija sve to čini zbog američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije (NIS), dok je u ruskom vlasništvu, a ne kao izraz svoje volje ili političkog opredjeljenja.
I predstavnici EEAS-a misle da će Vučić ići još dalje i uvesti sankcije Rusiji u procesu povećanja usklađenosti sa stavovima EU oko vanjske politike.
Ovaj put je EU stvarno pretjerala kad je Srbija u pitanju
“EEAS uviđa da je to proces i pozdravlja obećanje Srbije da će podići to usklađivanje do kraja godine, implicirajući da će to značiti uvođenje restriktivnih mjera protiv Rusije. To bi signaliziralo stratešku orijentaciju zemlje”, su prenijeli državama članicama iz europske diplomatske službe, ali su ponovili kako je i dalje “element zabrinutosti” brzi postupak dodjele državljanstva ruskim državljanima.
Međutim, neke zemlje članice, a najglasnija je među njima bila Nizozemska, nisu se složile s takvom ocjenom i odbile su prihvatiti odluku o otvaranju poglavlja. Razlozi za protivljenje nisu bili isti kod svih tih država. Neke su se protivile zbog odnosa Srbije s Kosovom, drugi zbog problema u vladavini prava i ugrožavanja slobode medija, a neki zbog odnosa s Rusijom. Tako je to pitanje odgođeno za kasnije.
Sada se očekuje novi pritisak kako bi se pomoglo Vučiću koristeći posjet Zelenskog Beogradu kao argument. Zemljama koje će koristiti odnose Srbije s Rusijom poručit će da “ne budu veći katolici od Pape”, jer Zelenski s tim “nema problema”, pa zašto bi oni imali. Zanimljivo je da pojačani napori u Bruxellesu za pomoć Vučiću dolaze upravo u vrijeme kada je u Srbiji već počela kampanja za izbore koji bi se trebali održati prije kraja godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....