U nastavku donosimo:
- ambicije europskih država za poslijeratnu koaliciju u Hormuškom tjesnacu, bez SAD-a
- što na online sastanku predvode Emmanuel Macron i Keir Starmer, te koje bi zemlje mogle stati iza inicijative
- tri planirane faze operacije u tjesnacu, od deblokade prometa do trajne pomorske zaštite
- mogući pravni i politički okvir sudjelovanja Njemačke, uz razmatranje širenja mandata EU misije
- stavovi i poruke ključnih aktera, uključujući Iran
Europske zemlje rade na poslijeratnom planu za široku koaliciju država, bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država, s ciljem ponovne uspostave sigurnog brodskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ekskluzivno je objavio Wall Street Journal, pozivajući se na europske diplomate upoznate s inicijativom. Svrha je plana vratiti povjerenje brodarskih kompanija i omogućiti normalizaciju prometa nakon završetka sukoba i sklapanja mirovnog sporazuma.
Više detalja o mogućim sudionicima očekuje se u petak nakon online sastanka koji bi trebali predvoditi francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Prema pisanju WSJ, u plan bi se mogla uključiti i Njemačka koja raspolaže većim fiskalnim kapacitetom od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva te ključnim vojnim resursima potrebnim za ovakvu operaciju.
Sjedinjene Države neće sudjelovati na sastanku, potvrdili su francuski i britanski dužnosnici. Kina i Indija su pozvane, no njihovo sudjelovanje još nije potvrđeno.
Blokada Hormuza otvorila novu opasnost, Trump riskira sukob s nuklearnom silom!
Tri cilja
Plan predviđa tri ključna cilja. Prvi je uspostava logistike za izlazak stotina brodova trenutačno blokiranih u tjesnacu. Drugi je opsežna operacija razminiranja, nužna za siguran prolazak brodova tjesnacem. Iran je, naime, u ranoj fazi sukoba navodno minirao dijelove rute. Europske države, prema procjenama analitičara, raspolažu s više od 150 plovila za razminiranje.
Treći cilj uključuje uspostavu stalne vojne pratnje i nadzora putem fregata i razarača kako bi se brodarima osigurala sigurnost prolaska. Koliki će opseg pomorske prisutnosti biti potreban, zasad nije poznato. Analitičari upozoravaju da će i nakon prekida vatre biti potreban određeni oblik konvoja za zaštitu brodova jer će osiguravatelji i brodari vjerojatno inzistirati na takvim jamstvima.
Veljača 2024.
Predviđena misija djelomično bi se temeljila na operaciji Aspides Europske unije, pokrenutoj u veljači 2024. radi zaštite trgovačkih brodova u Crvenom moru od napada hutista. Podsjetimo, u toj obrambenoj operaciji europske su zemlje, uključujući Francusku, Italiju, Njemačku i Grčku, na rotacijskoj osnovi osiguravale fregate i helikoptere za zaštitu od napada hutista. Saveznici su istodobno držali četiri broda i jedan izviđački zrakoplov za pratnju i nadzor trgovačkog prometa. Mandat operacije Aspides produljen je do veljače 2027., uz proširenje zadaća koje sada uključuju i praćenje sigurnosti kritične podmorske infrastrukture te jačanje suradnje s regionalnim partnerima.
Njemačka bi u potencijalnoj misiji u Hormuzu mogla sudjelovati minolovcima i nadzornim zrakoplovima, koji su već korišteni u misiji u Crvenom moru. Međutim, sudjelovanje Berlina ovisi o odobrenju njemačkog parlamentu i međunarodnom pravnom okviru koje to opravdava, primjerice mandatu Vijeća sigurnosti UN-a. Alternativno, EU bi mogla proširiti postojeći mandat operacije Aspides i na područje Hormuškog tjesnaca.
Francuski predsjednik Macron naglasio je da bi misija trebala biti obrambena i bez sudjelovanja "zaraćenih strana", što znači bez SAD-a, Izraela i Irana. Europski diplomati ističu da europski brodovi u tjesnacu ne bi bili pod američkim zapovjedništvom. Ali, kamen spoticanja bilo kakvog poslijeratnog plana moglo bi biti u kojoj mjeri uključiti u njega SAD. Pariz smatra da bi uključivanje SAD-a otežalo prihvaćanje misije u Teheranu, a London strahuje da bi isključivanje Washingtona moglo dodatno narušiti ionako krhke transatlantske odnose.
Donald Trump već tjednima poziva europske čelnike da vojno interveniraju kako bi se tjesnac ponovno otvorio. Europske države to odbijaju, ističući da im je cilj osigurati slobodnu plovidbu, a ne dodatno eskalirati sukob. Pitanje je i u kojoj će se mjeri u misiju uključiti Italija. Dugogodišnje prijateljstvo Giorgie Meloni i Donalda Trumpa ovaj je tjedan možda doživjelo konačni krah nakon što je Meloni osudila Trumpove izjave o papi Lavu XIV. kao neprihvatljive, a Trump joj poručio da je "šokiran" njezinim stavom i razočaran njezinim nedostatkom potpore američkoj intervenciji u Iranu.
Uključivanje Irana
Iran zasad nije zauzeo konačni stav o europskoj inicijativi, ali aktivno komunicira s europskim i regionalnim partnerima. Prema pisanju Guardiana, Teheran pokušava iskoristiti situaciju i lobira među Europljanima u pokušaju da iskoristi transatlantski razdor i izbori povoljnije uvjete.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot jasno je dao do znanja da bi misija mogla biti raspoređena tek nakon prestanka neprijateljstava, uz koordinaciju sa zemljama koje graniče s tjesnacem, uključujući Iran i Oman, što implicira potrebu šireg regionalnog dogovora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....