NEODRŽIVA PROIZVODNJA

EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 17.01.2018. u 19:48

The landmark Cibeles fountain is filled with plastic bottles for an illuminated artistic installation, one of various installations which are being installed in monuments throughout the city to encourage people to spend time outdoors and enjoy autumn night walks, in Madrid, Spain, October 20, 2017. REUTERS/Paul Hanna - RC1E11902640
Paul Hanna / REUTERS

Fotografija je snimljena 20. listopada 2017. godine u fontani Cibeles u Madridu, kad je ona bila dio umjetničke instalacije

Europska komisija u utorak je usvojila strategiju kojom će pojačati napore za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike. Europska komisija u utorak je objavila prvu europsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliš.

Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari tvrde da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.

"Postoji sve veća svijest i zabrinutost građana, tvrtki i vlada o zagađenju plastikom. Eurobarometrovo istraživanje pokazalo je kako je 84 posto europskih građana zabrinutosti zbog prisutnosti plastike u okolišu", rekao je u srijedu u Parlamentu povjerenik Komisije Frans Timmermans.

U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, stoji u dokumentu Komisije. "Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine", upozorio je Timmermans.

Svjetska proizvodnja plastike od šezdesetih godina prošlog stoljeća dvostruko je narasla, te je 2015. dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina, stoji u Komisijinom dokumentu. Industrija plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet joj je 2015. bio 340 milijardi eura. Usprkos tome, potencijal reciklaže plastike u Europi i dalje je neiskorišten. Ponovna upotreba i reciklaža plastike je vrlo niska, pogotovo u usporedbi s materijalima poput papira, stakla i metala.

Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se prikuplja za reciklažu.  Povjerenik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen istaknuo je u srijedu u Europskom parlamentu da je ova strategija dobar temelj za održiviju budućnost.

"Europske politike često se kopiraju na svjetskoj razini, a to je i naš cilj", otkrio je povjerenik.

Europska komisija stoga predlaže niz mjera kako bi se stalo na kraj neodrživoj praksi. Poziva se na poboljšanje dizajna i snažniju podršku inovacijama kako bi se plastika i plastični proizvodi lakše reciklirali, proširivanje i poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog otpada, kvalitetnije ulaganje u industriju reciklaže, ekspanziju i modernizaciju reciklažnih kapaciteta i stvaranje održivih tržišta za reciklirane proizvode, stoji u strategiji.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku. Europska komisija je u prosincu 2015. prihvatila Akcijski plan za kružnu ekonomiju u kojemu je plastiku izdvojila kao prioritet, a 2017. je potvrdila da će do 2030. osigurati da se sva plastična pakiranja mogu reciklirati.

"Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima", ističe hrvatski zastupnik.

"U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje", naglasio je Škrlec.

"Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup - izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati", poručuje zastupnik zelenih.

Škrlec je otkrio kako se prema riječima povjerenika Oettingera i Velle sve češće spominje uvođenje poreza na plastiku, no još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.

"Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere, prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju", zaključio je hrvatski zastupnik.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo