U
Ž
I
V
O
Šefovi država ili vlada osam članica Europske unije zatražili su od predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen mjere kako bi se spriječio ulazak na teritorij Unije razvojačenih ruskih ratnika, među kojima je, kako kažu, i 180.000 bivših zatvorenika za kaznena djela. Jutarnji list imao je uvid u pismo koje su ovi čelnici poslali čelnicima institucija EU.
Njemački kancelar Friedrich Merz, poljski premijer Donald Tusk, rumunjski predsjednik Nicușor Dan, švedski premijer Ulf Kristersson, premijerka Latvije Evika Siliņa, predsjednik Litve Gitanas Nausėda i premijer Estonije Kristen Michal uputili su pismo liderima dviju institucija EU u kojem upozoravaju da je jedan od najvećih sigurnosnih rizika za EU potencijalno kretanje bivših i sadašnjih ruskih ratnika u schengenskom prostoru.
Rizik
"Pojedinci koji su sudjelovali u ratu kao dio oružanih snaga države agresora ozbiljan su unutarnji sigurnosni rizik, uključujući kroz nasilni kriminal, organizirane kriminalne mreže, ekstremističke pokrete ili aktivnosti neprijateljske države u širem kontekstu hibridnih akcija Rusije. Među njima je i više od 180.000 bivših zatvorenika osuđenih za zločine koji su regrutirani i poslani na front", kažu oni u tom pismu.
Upozoravaju da je broj schengenskih viza izdanih državljanima Rusije u porastu, što je prijetnja svim državama u kojima s takvim vizama mogu putovati.
Potpisnici ovog pisma pozivaju Europsku komisiju da, u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (EEAS) i državama članicama, istraži ciljana ograničenja viza i moguće izmjene Viznog zakonika Europske unije kako bi se omogućilo koordinirano djelovanje protiv bivših ili sadašnjih vojnika agresorske države.
Poziv svima
Pozvali su sve zemlje članice Europske unije da u potpunosti iskoriste postojeće instrumente, uključujući odbijanje izdavanja viza ili dozvola boravka te uvođenje dugoročnih zabrana ulaska u schengenski prostor tamo gdje je to opravdano sigurnosnim razlozima.
"Svaki ulazak stoga će imati ozbiljne posljedice za sigurnost država članica i cijelog schengenskog prostora. Nedostatak akcije stvorit će dugoročnu ranjivost koja se u ovom trenutku može izbjeći. Odlučno i koordinirano djelovanje radi sprječavanja negativnih posljedica stoga je potrebno pod hitno", napisali su oni.
O ovoj će se temi razgovarati i na summitu Europske unije u Bruxellesu 19. i 20. ožujka. Time bi EU, smatraju potpisnici, pokazala da ovom pitanju pridaje političku pozornost na najvišoj razini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....