TEST ZA EUROPU

EU obuzdava cijenu struje: Oporezovat će ekstra profitere na struji u korist posrnulih tvrtki

Moskva je jučer do sada najizravnije priznala da neće biti isporuke plina Europi dok se ne ukinu sankcije Rusiji

Ursula von der Leyen

 Dursun Aydemir/Anadolu Agency Via AFP

Europska komisija želi potporu zemalja članica EU za interventne mjere kojima bi se obuzdao rast cijena električne energije, koje su neodržive, ali, prema riječima dužnosnika Komisije, i neopravdano velike isključivo zbog cijene plina.

Kako je rekao glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer, predsjednica Ursula von der Leyen je i tijekom vikenda marljivo radila na analizi svih mogućih opcija koje se koordiniraju i s državama članicama, a bit će na stolu ministara na izvanrednom sastanku Energetskog vijeća u petak 9. rujna u Bruxellesu.

Sada je unutar EU ostao samo mali broj "sokola" koji se protive bilo kakvim intervencijama na tržištu, a ni Njemačka, gdje je na vlasti prilično šarolika koalicija u kojoj su i liberali, tradicionalno protiv bilo kakvih intervencija na tržištu i posebnih poreza, sada se ne protivi mogućim intervencijama na tržištu na razini Europske unije.

Test za Europu

Češko predsjedništvo Vijeća Europske unije prikuplja i dalje stavove zemalja članica o svim mogućim mjerama, od ograničenja cijene plina i nafte do uvođenja posebnih poreza za ekstra profite zbog poskupljenja struje koji bi se potom koristio za pomoć ugroženim potrošačima i tvrtkama.

U pripremnom dokumentu, koji je poslala češka vlada kao predsjedavajući EU, traži se od zemalja članica očitovanje o mogućim mjerama za intervencije zbog velikog porasta cijena električne energije kao posljedica rasta cijene plina. Iako se navodi da su na nacionalnoj razini poduzete mjere za ublažavanje krize, ova zima i sezona grijanja bit će ključni test za otpornost europskog energetskog tržišta.

Nekim krugovima u EU trebalo je gotovo 200 dana rata u Ukrajini da bi shvatili da Rusija koristi izvoz energenata kao oružje. Zato više gotovo nitko ne dvoji da je nužno, uz mjere postupnog smanjenja ovisnosti o ruskim energentima do potpune neovisnosti, hitno djelovati kako bi se smanjila cijena energije. Jučer je Kremlj najizravnije priznao da nema isporuke plina Europi dok se ne ukinu sankcije. "Do problema s pumpanjem plina došlo je zbog sankcija koje su zapadne zemlje uvele protiv naše zemlje i nekoliko kompanija", rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, za novinsku agenciju Interfax, okrivljujući "kolektivni Zapad" za odluku o zatvaranju dotoka plina kroz ključni plinovod Sjeverni tok.

Zasad nije jasno koje će opcije na kraju prihvatiti zemlje EU, ali niti jedna opcija nije nemoguća.

EU je suočena i sa smanjenjem proizvodnje energije iz nuklearnih elektrana u nekim zemljama, potom sušom koja je dovela do niskog vodostaja, pa i smanjenja proizvodnje u hidroelektranama, te povećanjem cijene prijevoza ugljena za termoelektrane. To je dovelo do povećanja potražnje i manje ponude električne energije na tržištu, što je potaknulo divljanje cijena.

Kako se cijena energije određuje prema cijeni najskupljeg derivata koji se koristi u proizvodnji, a to je sada plin, jedna od opcija jest da se iz te formule izdvoji plin te da se cijena odredi prema drugim izvorima energije. No, o tome se trebaju dogovoriti zemlje članice jer se radi o dosad neviđenim intervencijama na tržištu.

Govor nacije

Predlažu se ograničenje cijene plina za korištenje u termoelektra nama, potom ograničenje cijene plina koji dolazi iz "određenih jurisdikcija", dakle iz Rusije, a posljednji je prijedlog da se privremeno isključi struju proizvedenu od plina pri utvrđivanju cijene električne energije na tržištu. Također se predlažu povoljni krediti za tvrtke koje imaju problema pri nabavi struje na tržištu.

Neke zemlje članice iz istočne Europe traže i smanjenje cijene nadoknade za onečišćenje, što će teško proći u drugim zemljama EU s obzirom na ciljeve postavljene u zaštiti okoliša i klimatskih promjena. Takav prijedlog je neprihvatljiv i Europskoj komisiji koja želi spriječiti ugrožavanje takozvane zelene tranzicije zbog trenutačne krize s cijenama.

Sve će ove moguće mjere biti na dnevnom redu sastanka u petak, ali češko predsjedništvo i Europska komisija će pokušati što je više moguće približiti stavove država članica i prije tog sastanka. U Bruxellesu se kao rok kada bi ove odluke mogle stupiti na snagu spominje sredina rujna kada će se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obratiti Europskom parlamentu u tradicionalnom govori o stanju Unije. No, nekima se i taj datum čini predalekim s obzirom na hitnost i sve veći gnjev građana zbog rasta cijena energije i inflacije koja je nabujala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 12:17