Europska unija najavila je da će do kraja 2027. u potpunosti prestati s uvozom ruskog plina. Države članice prestat će s uvozom ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) do kraja 2026., a uvoz ruskog plina putem cjevovoda bit će zaustavljen najkasnije 1. studenoga 2027.godine. EU time želi "zatvoriti pipu" Rusiji, osigurati diversifikaciju izvora energije i povećati energetsku neovisnost. EU uvozi oko 90 posto potrošnje plina, a prije Putinove invazije na Ukrajinu 45 posto uvoza dolazilo je iz Rusije. Danas je ovisnost smanjena na oko deset posto, no to i dalje znači da EU mjesečno neizravno financira ruski ratni stroj s oko milijardu eura.
Donald Trump više je puta kritizirao europske zemlje zbog nastavka uvoza ruske nafte i plina. Međutim, provedba sankcija u EU zahtijeva jednoglasnu odluku svih 27 članica. Zemlje poput Mađarske, Slovačke i Češke često blokiraju sankcije kako bi iznudile povoljnije uvjete ili financijske pakete. Kako bi izbjegla te prepreke, EU je za zabranu ruskog plina koristila pravni okvir zajedničke trgovinske politike, što omogućava donošenje odluka kvalificiranom većinom, odnosno nije joj potrebna jednoglasnost. Mađarska i Slovačka najavile su tužbu protiv EU kako bi osporile sporazum o postupnom ukidanju ruskog plina. "Prihvaćanje i provedba ovog briselskog diktata su nemogući za Mađarsku", poručio je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. EU nije previše zabrinuta zbog tužbe. "Imamo prijedlog koji je pravno potpuno čvrst.
Radi se o zabrani", kaže Dan Jørgensen, europski povjerenik za energetiku. Pravni stručnjaci su za Verfassungsblog objasnili da bi sud mogao prvi put jasno odrediti granicu između trgovinske politike i sankcija. Naime, EU sve više koristi trgovinske mjere za nekomercijalne ciljeve, što je pragmatičan način povezivanja vanjske politike i trgovine nakon dugogodišnje institucionalne podjele. Ugovori EU dopuštaju da trgovinska politika promiče vanjskopolitičke i sigurnosne ciljeve. Možda najpoznatiji primjer je Instrument protiv prisile iz 2023., namijenjen odgovoru na ekonomski pritisak trećih zemalja. Pravno se temelji na trgovinskoj politici, ali je njegov cilj zapravo rješavanje geopolitičkih tenzija. Često se naziva "trgovinska bazuka", ali još nikad nije iskorišten.
Euronews naglašava da se EU sada nalazi u neistraženom teritoriju te da bi spor mogao trajati godinama. Na pitanje što vlada planira učiniti u međuvremenu, Szijjártó je odgovorio: "Mislim da bi bilo šteta ako to ne bismo mogli obaviti za dvije godine".
Europska unija zadaje težak udarac Putinu, određen je konačni rok: ‘Ovo je velika pobjeda za nas‘
Dok su druge europske zemlje od 2022. diversificirale opskrbu, Mađarska i Slovačka nastavile su povećavati ovisnost o Rusiji. Mađarska je udio ruske nafte u uvozu povećala sa 61 na 86 posto, a Slovačka je gotovo u potpunosti ovisna o Moskvi za naftu. Prema analizi MMF-a, prekid ruskog plina mogao bi Mađarsku koštati oko četiri posto BDP-a. Premda se Mađarska javno drži mita o "jeftinom ruskom plinu", prosječna cijena uvoznog plina u Mađarskoj od 2023. godine bila je dva posto viša od prosjeka EU. Viktor Orbán je nedavno otišao k Vladimiru Putinu kako bi ispregovarao niže cijene.
Cijene prirodnog plina u Europi su naglo pale posljednjih dana, unatoč relativno hladnom početku zime. Od siječnja su cijene plina u Europi pale više od 45 posto, a više od 90 posto u odnosu na rekordno visoke razine tijekom energetske krize 2022. godine. Američki LNG čini oko 56 posto europskog uvoza ove godine. Slaba potražnja u Aziji i snažan američki izvoz učinili su Europu glavnim odredištem američkog LNG-ja, što snižava cijene plina u Europi i smanjuje razliku između europskog TTF-a i američkog Henry Huba. Američki LNG na neki je način postao europski sigurnosni ventil, ublažavajući strahove od nestašice i vraćajući osjećaj normalnosti na tržišta.
Analitičari Goldman Sachsa predviđaju da će se ovaj trend nastaviti do kraja desetljeća. Očekuje se da će rast globalne ponude, osobito iz SAD-a, povećati europske zalihe i postupno sniziti cijene TTF-a. No, jačanje potražnje u Aziji moglo bi ponovno dići cijene od 2030. godine.
Iako američki LNG trenutačno snižava cijene i ublažava strah od nestašice, oslanjanje na jednog glavnog dobavljača stvara energetsku ranjivost sličnu onoj koju je EU imala s Rusijom. Potražnja za plinom u EU će se postupno smanjivati u nadolazećim godinama kako se ubrzava prelazak na neto nultu emisiju. No, u ovom je trenutku prirodni plin i dalje ključan za europsku industriju jer čišće alternative, iako su u porastu, još ne mogu osigurati stalnu i visokoenergetsku opskrbu, potrebnu sektorima poput kemijske, metalne i prehrambene industrije.
To znači da se uvoz LNG-ja iz SAD-a pretvara u alat za pregovaranje kojim Trumpova administracija može pokušati vršiti pritisak na EU da napravi određene trgovinske ustupke. Dugoročno, EU će morati dodatno ulagati u domaću proizvodnju i obnovljive izvore te razvijati infrastrukturne kapacitete za uvoz iz različitih regija kako bi smanjila ovisnost o jednom dobavljaču te osigurala stabilnu i sigurnu opskrbu energijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....