Europu se obično kritizira zbog tromosti i neodlučnosti, no tzv. ekonomska bazuka, službenim imenom Instrument za borbu protiv prisile (ACI), kreirana je 2021. godine upravo stoga jer je postalo jasno da se trgovina u svjetskoj političkoj areni sve češće koristi kao oružje i da je potrebno imati sredstva koja će Europi omogućiti da snažno i brzo reagira na vanjske pritiske i eventualnu tuđu grubu igru.
Prijedlog je predstavljen 2021., 2023. je prihvaćen, i u prosincu te godine stupio je na snagu. Zanimljivo je da je u originalu bazuka osmišljena kao metoda obrane od Kine.
Najmoćnije oružje, dakle, kojim se EU može obraniti od nasrtaja američkog predsjednika na Grenland još nikad nije korišteno, iako je bilo niz situacija kad se o tome raspravljalo. Odgovor na pitanje zašto je tome tako je jednostavan - bazuka je iznimno snažno oružje koje nanosi veliku štetu onome protiv koga je usmjerena, ali neminovno stvara rizik od otvorenog trgovinskog rata koji nikome nije u interesu.
Riječ je širokoj lepezi mjera, a daje mogućnost nametanja carina, ograničavanja trgovine robama i uslugama s njom, ograničenja pristupa javnim programima, financijskom tržištu te ograničenja prava intelektualnog vlasništva i izravnog stranog ulaganja za zemlju na koju se primjenjuje.
Najvažnije je to što u europski domet stavlja američki sektor usluga, ističe Business Insider. "Ograničenje prava intelektualnog vlasništva stavlja u domet američke tehnološke divove, a ograničenje pristupa financijskom tržištu Unije može povećati troškove poslovanja američkih banaka kod kuće i posredno opteretiti američko gospodarstvo", tumači ekonomist Alex Durante iz neovisnog instituta Tax Foundation za B. Insider.
Bazuka uključuje mjere usmjerene na pojedince ili tvrtke koje rade za račun vlade koja provodi prisilu, podsjeća Henry J. Farrell u New York Timesu. "To znači da bi, odluči li je Europa aktivirati, pojedinci, sektori ili firme koje već sline za grenlandskim bogatstvima mogli shvatiti da bi ta bogatstva mogla biti puno skuplja nego što su inicijalno mislili. Pojedince i firme koji su usko povezani s američkim predsjednikom čini ranjivima", objašnjava Farrell, stručnjak sa sveučilišta Johns Hopkins. Farrell pritom smatra da EU treba biti odlučnija te pokazati da nije riječ o praznoj prijetnji.
"Europa ima bazuku, a vrijeme je da je iskoristi", poručuje. Farrell podsjeća i da većina američkih građana zapravo ne podržava njegove ideje o preuzimanju Grenlanda, pogotovo ako bi se provodila silom (što je Trump u srijedu isključio, op. ur.).
Ključno je da Europa treba biti spremna preuzeti rizik. Koja je potencijalna neželjena šteta? Protumjere poput carina i ulagačkih ograničenja mogle bi prekinuti ili otežati lance opskrbe i naškoditi građanima i tvrtkama. Moguć je nejednak utjecaj na pojedine članice, s tim da su po pitanju usluga nerazmjerno izložene zemlje poput Irske i Luksemburga. Njemačka kao izvozno gospodarstvo također je jako izložena. U najgorem slučaju, Trumpova administracija može posegnuti za trenutačnim povlačenjem pomoći Ukrajini. To bi bila katastrofa za Europu, ali isto tako i za Trumpa, podsjeća Farrell.
Pitanje je, na kraju priče, ima li Europa hrabrosti i složnosti ozbiljno izvući to oružje? Situacija u kojoj se EU danas nalazi svakako je ona zbog koje je instrument napravljen. Izvlačenje bazuke pritom ne bi bilo ni brzo, a potencijalno ni lako.
Kreirajući ACI vodilo se računa o problemima s odlučivanjem u EU te je za aktivaciju mehanizma potrebna dvotrećinska većina. Članice ne mogu vetom potopiti mehanizam.
Međutim, aktivacija je i dalje složena, i samim time dugotrajna. ACI se aktivira akcijom Europske komisije na vlastitu ili tuđu inicijativu. Ispitivanje o tome postoji li ekonomska prisila može trajati najviše četiri mjeseca. Ako je odgovor potvrdan, Komisija stupa u kontakt s trećom zemljom i prvo traži razrješenje problema mirnim putem.
Potom se pristupa glasanju kvalificiranom većinom, a za cijeli proces odlučivanja članice imaju najviše deset tjedana. Cijeli proces u standardnom formatu očekivano traje od tri do šest mjeseci. No, u izvanrednim slučajevima taj se rok može skratiti na samo nekoliko tjedana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....