IZVANREDNI SUMMIT

Europskim čelnicima dosta je Trumpa, večeras se u Bruxellesu kuje veliki plan

Čelnici usklađuju plan za Grenland, trgovinu i sigurnost te poručuju da žele stabilnost bez dnevnih ultimatuma

Emmanuel Macron

 Ludovic Marin/Afp
Čelnici usklađuju plan za Grenland, trgovinu i sigurnost te poručuju da žele stabilnost bez dnevnih ultimatuma

Čelnici zemalja članica Europske unije sastaju se večeras u Bruxellesu na izvanrednom summitu, koji je sazvao predsjednik Europskog vijeća António Costa, kako bi razgovarali o trenutačnom stanju i budućnosti transatlantskih odnosa.

Većina čelnika dolazi iz Davosa gdje su sudjelovali na Svjetskom gospodarskom forumu. Nakon burnih dana i EU je s olakšanjem primila poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa da neće koristiti silu za preuzimanje Grenlanda i da je odustao od kaznenih carina za neke europske zemlje.

Bez obzira na to što su i američki predsjednik Trump i šef NATO-a Mark Rutte na različite načine potvrdili da je dogovoren okvir za dogovor o Grenlandu, za što ni čelnici EU nemaju sve pojedinosti, na summitu u Bruxellesu razgovarat će o strategiji odgovora na bilo kakve buduće prijetnje Donalda Trumpa jer je u godinu dana drugog mandata pokazao koliko je nepredvidljiv.

Europska unija želi jasno utvrditi koliko je trenutačno transatlantsko trgovinsko partnerstvo i vojno savezništvo čvrsto, stabilno i predvidljivo. Nakon godinu dana ne žele više svaki dan ovisiti o izjavama američkog predsjednika, njegovim prijetnjama pa povlačenju tih izjava i prijetnji. Žele da EU u svakom trenutku bude spremna zaštititi svoje interese i interese država članica.

Čelnici EU razgovarat će o Grenlandu, pri čemu očekuju više informacija od Danske čiji su dužnosnici bili u kontaktu s američkim predstavnicima. Potom će razmotriti trgovinske odnose. Europski je parlament dan prije ovog summita stavio na led proces ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD-om, što je, prema mišljenju brojnih diplomata EU, također moglo utjecati na Trumpa da promijeni mišljenje i odustane od najavljenih carina.

image

Viktor Orban i Andrej Plenković u Bruxellesu

Diego Ravier/afp/profimedia/Diego Ravier/afp/profimedia

EU želi održivost, predvidljivost i sigurnost u trgovinskim odnosima, ali ako toga ne bude, želi imati na raspolaganju brze protumjere. Ne mogu čelnici EU sada, kažu europski izvori, zbog jedne Trumpove izjave odjednom biti potpuno opušteni, vjerujući da je problem riješen. Jer, Trump brzo može reći nešto drugo i ponovno prijetiti carinama zbog nekog drugog razloga.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa u pozivu je čelnicima država članica rekao da želi razgovarati o izazovima u transatlantskim odnosima i njihovim posljedicama za Europsku uniju te koordinirati buduće postupke.

O transatlantskim odnosima Costa je govorio i u Europskom parlamentu dan prije summita.

- Ruska agresija, dovođenje u pitanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i dovođenje u pitanje dosad čvrstih savezništava predstavljaju ponekad za EU izazove koji se čine bezizlaznim. Ali, EU će iz ovoga izaći jača, otpornija i još više suverena. Naš odgovor mora imati tri elementa: Europu načela, Europu koja štiti i Europu prosperiteta - rekao je Costa.

image

Kaja Kallas

Martin Bertrand/imago Stock&people/profimedia/Martin Bertrand/imago Stock&people/profimedia

EU je dosad u pristupu ustrajala na suzdržanosti i pokušavala izbjegavati eskalaciju, svjesna da trgovinski sukob sa SAD-om ima razorne posljedice i za EU i za američke građane, ali nakon što je Trump zaprijetio tarifama s ciljem teritorijalnih pretenzija, EU je ozbiljno planirala koristiti snažne protumjere, svakako kao posljednju opciju ako se dijalogom ne pronađe rješenje. Zasad su prijetnje nestale, ali EU želi biti spremna ubuduće.

Jedna od tema ovoga summita je i novoosnovani Trumpov Odbor za mir. Zamišljen kao odbor koji će nadgledati uspostavu mira i obnovu Gaze, sada se taj odbor predstavlja kao nešto šire, kao nova međunarodna organizacija, pa je većina zemalja EU odbila u ovom trenutku potpisati sudjelovanje u tom odboru, jedne kako bi pričekale pojašnjenja od Amerikanaca, a druge kako bi provjerile dopuštaju li to njihovi ustavi. Od država članica EU sudjelovanje u Odboru za mir u Davosu su potpisale samo Mađarska i Bugarska, a od europskih država još samo Kosovo. Europska je komisija ideju o tom odboru na početku pozdravila, ali u EU će pokušati i po ovom pitanju imati zajednički stav. Za neke zemlje EU problematično je to što je Trump kao sudionike u tom odboru pozvao i ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka, čija imena baš ne idu uz riječ mir. Velika Britanija navela je upravo Putina kao razlog što u ovom trenutku ne može potpisati taj dokument.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 23:35