Čelnici EU svjesni su da je za jačanje konkurentnosti potrebno brzo djelovati, čak i bez onih koji to ne žele.
Sigurnost je sve veći prioritet za građane EU, što je i razumljivo u novim okolnostima u svijetu u kojem rekordno mali postotak njih vidi SAD kao pouzdanog saveznika. Ali, da bi bila sposobna sama sebi jamčiti sigurnost, EU mora biti konkurentnija. Tako se i konkurentnost, i gospodarska moć, i sigurnost opskrbe nameću kao međusobno povezane teme.
O tome su čelnici EU raspravljali na nedavnom neformalnom sastanku u dvorcu Alden Biesen u Belgiji, samo desetak minuta vožnje od nizozemskog Maastrichta, gdje je prije gotovo 35 godina potpisan Maastrichtski ugovor koji je postavio temelje moderne Europske unije.
Odmah nakon tog ‘retreata‘ brojni lideri uputili su se u München na godišnji Forum o sigurnosti, najvažniji na svijetu o tom pitanju, i ondje će ovaj vikend raspravljati o sigurnosnim izazovima u svijetu.
POLITICO: Europska unija ulazi u ‘monstruozan tjedan‘, u pitanju je budućnost Europe
Na neformalnom skupu liderima EU obratili su se i bivši talijanski premijeri Mario Draghi i Enrico Letta, koji su izradili svoja izvješća o jačanju unutarnjeg tržišta i jačanju konkurentnosti Europske unije kako bi bila sposobna nositi se s novim izazovima.
Čelnici EU svjesni su da se Unija više ne može osloniti na tradicionalno odlučivanje, uz spore i dugotrajne postupke u kojima se brzina prilagođava najsporijem članu, jer je često za ključne promjene potreban konsenzus svih država članica. I ovaj je put, kao i prije, kao izlaz spomenuta ne baš omiljena riječ ‘višebrzinska EU‘.
Dakle, umjesto stalnog ponavljanja floskule o potrebi zajedničkog djelovanja svih 27 država članica, brojni lideri naglasili su potrebu provedbe ideja i reformi onih država koje su na to spremne, bez potrebe čekanja onih koje to ne žele. Za to nije potrebno ni mijenjati Temeljni ugovor EU, jer i sada postoji mogućnost ‘proširene suradnje‘.
Birokratske prepreke
Tako su se čelnici složili da je potrebno poduzeti hitne mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva, smanjiti birokratske prepreke, ubrzati uspostavu Unije štednje i investicija, promijeniti pravila o spajanju poduzeća i olakšati poslovanje na zajedničkom tržištu Europske unije, čime bi se povećala i konkurentnost na globalnoj sceni. Uspostava „Unije štednje i investicija”, po uzoru na SAD, trebala bi poticati investicije jer bi se nagomilana štednja investirala u projekte, umjesto da se novac drži u banci.
António Costa, predsjednik Europskog vijeća, i Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izrazili su zadovoljstvo što je ta ideja dobila jedinstvenu potporu šefova država ili vlada.
- Složili smo se da želimo završiti prvu fazu Unije štednje i ulaganja, koja uključuje integraciju tržišta, nadzor i sekuritizaciju, do lipnja - rekla je šefica Europske komisije.
Čelnici država članica isto su tako suglasni da je potrebno dovršiti jedinstveno tržište i ukloniti barijere koje ga i dalje čine rascjepkanim. Po tom pitanju i dalje se prečesto kao dežurni krivac spominje Europska komisija. Ona je ta koja obično pokreće usvajanje novih direktiva i regulacija, od kojih se neke poslije pretvore u prepreke jačanju konkurentnosti. S druge strane, šefica Europske komisije, Von der Leyen, loptu vraća zemljama članicama koje u nacionalnom zakonodavstvu imaju više prepreka nego što su zajednička pravila EU.
Produbljenje tržišta
Von der Leyen najavila je da će prije redovitog Europskog vijeća pripremiti i predstaviti plan za produbljenje europskog jedinstvenog tržišta. Cilj tog plana trebao bi biti postići dogovor o konkretnom redoslijedu mjera i postupaka potrebnih za realizaciju ideje. Uz to, EU želi ubrzano dovršiti jedinstveno tržište, za što je kao ključna mjera identificirana uspostava tzv. 28. režima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....