EK ima plan kako Ukrajini osigurati 165 milijardi eura. Bruxelles i Frankfurt ga glatko odbili: ‘Nisu nas ni saslušali!‘

Europska komisija predlaže zajam za reparaciju Ukrajini u iznosu od 165 milijardi eura, čime bi se Komisiju ovlastilo da pozajmljuje novčana salda od financijskih institucija EU-a koje drže imobiliziranu imovinu Ruske središnje banke, prema dokumentima u koje je prvi uvid imao Politico.

Taj je zajam dio šireg financijskog paketa vrijednog oko 210 milijardi eura, osmišljenog kako bi se ukrajinske financije održale stabilnima u godinama koje dolaze. Od ukupnih 165 milijardi eura, 25 milijardi čini blokirana ruska državna imovina na privatnim bankovnim računima u Francuskoj, Luksemburgu i Njemačkoj, dok je 140 milijardi eura pohranjeno u klirinškoj kući Euroclear u Belgiji.

Od tog iznosa, 115 milijardi eura trebalo bi biti usmjereno na jačanje ukrajinske obrambene industrije, a 50 milijardi pokrilo bi proračunske potrebe Kijeva. Preostalih 45 milijardi eura iz šireg paketa namijenjeno je za otplatu zajma koji su Ukrajini 2024. godine odobrile države G7. Kijev bi novac morao vratiti tek nakon što se okonča rat i Rusija plati odštetu. S druge strane, SAD se zalaže za to da se Rusiji odmah nakon sklapanja mirovnog dogovora vrati zamrznuta imovina. Čelnici EU trebali bi se sastati 18. prosinca kako bi odlučili prihvaćaju li prijedlog Komisije.

Pravna zavrzlama

Kako zasad stvari stoje, slabi su izgledi da će dogovor biti postignut, jer zemlja koja bi trebala preuzeti najveći dio rizika i dalje odbija podržati prijedlog. Zbog toga je cijela inicijativa zapela u slijepoj ulici, bez jasnog puta prema kompromisu.

"Tekst Komisije ne rješava naše zabrinutosti. Osjećamo se frustrirano jer imamo dojam da nas nitko nije saslušao", izjavio je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot.

Belgijska vlada strahuje da bi, ako EU posudi novac Ukrajini, neka proruska zemlja članica, primjerice Mađarska ili Slovačka, mogla blokirati produljenje režima sankcija protiv Rusije te bi Belgija tada morala vratiti Rusiji sve milijarde. Kako saznaje Politico, Komisija predlaže korištenje članka 122. Ugovora o EU, koji dopušta donošenje odluka kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno. Time bi se pojedinim državama oduzelo pravo blokiranja korištenja tih sredstava i produljilo trajanje sankcija s dosadašnjih šest mjeseci na tri godine.

Đukić: ‘Nastavit će rat, ruski diplomati igraju se s Amerikancima‘

Belgijska vlada također strahuje da bi Rusija mogla pokušati pravno osporiti korištenje svoje zamrznute imovine i pobijediti na sudu. Zbog toga je tražila da druge zemlje EU daju jamstva da će pomoći brzo osigurati novac u slučaju da neki sud ikada presudi da se Moskvi mora nadoknaditi novac, ali i da obećaju da će ravnopravno pokriti sve pravne troškove koji bi mogli nastati ako Rusija pokrene tužbu. Također, Belgija traži da i druge države koje drže zamrznutu rusku imovinu stave ta sredstva na raspolaganje Ukrajini. Zemlje članice odmah su odbile te zahtjeve, rekavši da Belgija od njih traži "bjanko ček".

Odbijenica ECB-a

EU je pokušala osigurati i alternativni scenarij zaštite Eurocleara. Komisija je neformalno pitala Europsku središnju banku bi li bila spremna uskočiti ako bi jamstva bila aktivirana, a države članice ne bi uspjele prikupiti potreban novac. ECB je to glatko odbio, upozoravajući da bi to kršilo temeljne ugovore EU i potkopalo neovisnost banke, kako saznaje Financial Times.

Ako se ne postigne dogovor o zajmu za reparacije, EU će pribjeći zajedničkom zaduživanju, kao što je to učinila tijekom pandemije koronavirusa. Samo bi se u 2026. zadužila za oko 45 milijardi eura. Belgija se zalaže za ovaj pristup, ali toj se ideji protivi velika većina drugih članica jer bi to utjecalo na njihove državne blagajne.