„Predsjednik Zelenski se nije usuglasio s ustupanjem teritorija Rusiji i najavio je mogućnost provedbe referenduma o tome, a otvoreno je i pitanje primirja. Za Zelenskog i njegove europske saveznike primirje je ključan preduvjet za početak pregovora o miru, a za rusku stranu je definiranje konačnog cilja pregovora preduvjet za primirje. To su nepomirljiva stajališta, ali čini se da je Trump stao na Putinovu stranu”, kaže u Briefingu politički analitičar Božo Kovačević.
Cijeli emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Rusi su trenutno vrlo samouvjereni i računaju da bi u doglednoj budućnosti mogli do kraju okupirati cijelu Donjecku oblast, a tako nešto predviđaju i američke obavještajne službe jer je i Trump upozorio Zelenskog da će stanje na terenu za nekoliko mjeseci biti znatno nepovoljnije za Ukrajinu. Sposobnost Ukrajine da se brani ili oslobodi okupirane teritorije uvelike ovisi o američkoj podršci i takvim je stajalištem Trump jasno dao do znanja da nije spreman bezuvjetno podržavati Ukrajinu. Njegova mirovna inicijativa je neka mješavina posredništva i nametanja mira. On je i Rusiji nametnuo dodatne sankcije nakon što su izostali znaci spremnosti na sadržajne pregovore poslije sastanka s Putinom na Aljasci”, naglašava Kovačević.
Objašnjava da je Putin pristao na kompromis da odustane od osvajanja novih dijelova Zaporiške i Hersonske regije koji nisu pod njegovom kontrolom, a zauzvrat traži da se Ukrajina odrekne dijelova Donjecke oblasti koji su pod njezinom kontrolom.
„Mislim da Rusija nije spremna na kompromis oko teritorija. Nije uspjela okupirati cijelu Ukrajinu, a trebalo joj je i godinu dana da istjera ukrajinske snage sa svog teritorija u regiji Kursk. Trump procjenjuje da niti jedna strana nema izgleda bitno promijeniti stanje na bojišnici te je stoga za obje strane razumno prihvatiti razgraničenje na fronti kao barem privremenu granicu. Putin nastoji prikazati da apsolutno kontrolira situaciju, a suočen je s činjenicom da ne može uspješno provoditi regrutaciju bez koje ne može dugoročno voditi rat. Nepostizanje mirovnog sporazuma podrazumijeva dugotrajni, iscrpljujući rat. Za Ukrajinu bi to bila još veća katastrofa nego danas”, govori Kovačević.
Dodaje da Trump u većoj mjeri smatra da Europa onemogućuje postizanje mirovnog sporazuma jer je poduzela sve da Ukrajina ne pristane na američke prijedloge.
„Sve priče o sigurnosnim jamstvima koje bi Europa bila spremna dati Ukrajini se svode na pristanak Amerike da se izravno uključi u taj rat. Tu dolazi do problema u odnosima Europe i Amerike, jer Trump dosljedno tvrdi da to nije američki rat i da ne vidi nikakav interes da se rat nastavi. Mislim da Trump razmišlja na ovaj način – ako europske zemlje nisu spremne u potpunosti slijediti američku politiku, onda im Washington neće biti spreman pružati jamstva definirana člankom 5 Povelje NATO saveza. Najnovijom američkom strategijom nacionalne sigurnosti Rusija nije definirana kao prijetnja, dok se zemlje istočnog krila NATO saveza u ruskom susjedstvu osjećaju izravno ugroženima od Rusije. Najavio je mogućnost da Amerika neće bezuvjetno štititi te zemlje, nego ovisno o tome koliko te zemlje slijede američku politiku”, kaže Kovačević, kojem ne zvuči realno da će Rusija napasti neku članicu NATO-a jer bi takav pokušaj za nju završio neuspjehom.
Svjedočimo, zaključuje, eskalaciji nerazumijevanja između Amerike i Europe. Trump bi, dodaje, bio zadovoljan Europom u kojoj bi u svim državama na vlasti bili mali trumpovci ili barem mali Orbani.
„Nadam se da će u Ukrajini uskoro zavladati mir. Ali treba biti svjestan da mirovni sporazum, ako bude potpisan, ne može Ukrajini osigurati pravedan mir. Neće biti u skladu s međunarodnim pravom. No, ključno je pitanje koja je alternativa? Ako se mirovni sporazum ubrzo ne postigne, bit će potrebno intenzivirati rat protiv Rusije. Europa, kao ni Ukrajina uz svu pomoć koju dobiva, ne mogu pobijediti Rusiju. Amerika bi se morala uključiti u taj rat što otvara perspektivu izbijanja nuklearnog rata i zato Trump isključuje tu mogućnost”, ističe Kovačević, koji smatra da je i nepravedni mir stoga prihvatljivo rješenje. Tvrdi da nema jamstva za Ukrajinu da je Rusija neće ponovno napasti.
„Zelenski je uspio isposlovati da Amerika jamči da će se u slučaju ruskog napada primijeniti odredba članka 5 Povelje NATO-a, a nije sigurno da bi bila primijenjena ni da je napadnuta neka NATO članica”, kaže Kovačević, koji smatra da je izgledna ruska odmazda za ukrajinski napad dronovima na Putinovu rezidenciju u Novogorodu.
„Ako je Zelenski naredio taj napad, htio je postići ono što je ostvario Netanyahu ubijanjem pregovarača suprotne strane. Ako je vjerovao da je moguće pogoditi Putina, očekivao je staviti Trumpa pred gotov čin da je on pobjednik. No, mislim da je Zelenski - zahvaljujući uvjeravanjima Bidenove administracije koja su bila puka obmana - jako dugo živio u iluziji da je Ukrajina Americi važna kao Izrael. Sada je shvatio da je Trumpu puno važnije normalizirati odnose s Rusijom nego držati stranu Ukrajini”, tvrdi Kovačević, dodajući da već sama činjenica da se Putin požalio Trumpu da ga je Ukrajina osobno pokušala napasti pokazuje da je Rusija prema Americi u inferiornom položaju.
Ako Ukrajinci budu išli na referendum o teritorijalnim ustupcima Rusiji, Zelenski bi, kaže Kovačević, trebao reći što bi smatrao prihvatljivim ishodom referenduma, a ako odluka na referendumu bude suprotna njegovom stavu, trebao bi dati ostavku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....