Europski čelnici razmatraju stvaranje 40-kilometarske tampon-zone između ruske i ukrajinske linije bojišnice kao dio mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, doznao je europski portal Politico. Riječ je o jednoj od ideja koje vojni i civilni dužnosnici razmatraju kao poslijeratni scenarij ili makar scenarij za prekid vatre na bojištu.
Politico je o tome razgovarao s najmanje pet europskih diplomata čija saznanja citira u tekstu s naslovom "Hvatanje za slamke". Međutim, postoji niz prijepora. Dužnosnici uključeni u rasprave ne slažu se oko toga koliko bi duboka trebala biti zona razdvajanja, a nije jasno ni bi li Kijev prihvatio takav plan jer bi vjerojatno uključivao teritorijalne ustupke, a to je nešto što je vodstvo zemlje već rezolutno odbilo.
Traže cijeli Donbas
Moskva, podsjetimo, traži cijelu regiju Donbas, pokušavajući za pregovaračkim stolom doći do dijelova ukrajinskog teritorija koje nije uspjela vojno osvojiti, a riječ je pritom o pojasu utvrđenja i rovova koje je izgradila i koje pod kontrolom drži ukrajinska vojska i ključni su za obranu ostatka zemlje.
Moskva tu ideju zasad prihvaća, navodi Politico napominjući da bi takav aranžman rastegnuo "skroman broj" pripadnika mirovnih snaga europskog kontinenta duž duge borbene linije u Ukrajini.
Politico također navodi da se "čini" da Sjedinjene Države nisu uključene u rasprave o tampon-zoni. Cijela priča ima osjetljive konotacije i europski diplomati, piše Politico, izbjegavaju povlačiti paralele sa Sjevernom i Južnom Korejom, koje su formalno još u ratu od 1953. godine. Radije spominju Istočnu i Zapadnu Njemačku u vrijeme Hladnog rata.
ISW: ‘Za provedbu novog plana Rusiji će trebati 91 godina, Putinu ostaje samo jedna nada za pobjedu‘
Rusija u međuvremenu kaže da radi na stvaranju tampon-zone između svoje granice i Ukrajine, no nije jasno što to uključuje. Za Rusiju su četiri istočne regije Ukrajine u cijelosti ustavom proglašene dijelovima Ruske Federacije.
Nastavlja se i planiranje mirovne prisutnosti Europljana u Ukrajini u cilju zaštite mira i ukrajinskog teritorija, navodi portal. Međutim, i tu detalji slabo cure, kažu europski izvori, jer se čeka službena pozicija drugih uključenih strana. Prema izvorima Politica, razgovara se o od 4000 do 60.000 raspoređenih vojnika. Patrolirali bi duž zamrznute linije bojišta, a istodobno bi obučavali ukrajinske vojnike, rekla su dva diplomata Politicu.
No još nisu usuglašena pravila angažmana NATO-ovih vojnika na frontu, postupanje u slučaju da dođe do ruskih provokacija te pitanje angažmana stranih vojnika u slučaju da Kremlj ne pristane na vojnike iz Saveza unutar tampon-zone, što zasad odbija. Jasno je da se vremenski prozor za konkretan pomak smanjuje te se dužnosnici slažu oko potrebe hitnog djelovanja.
Rezolutno isključena opcija
Politico je sumirao detalje o dosadašnjim raspravama u europskim zemljama u pogledu slanja vojnika u Ukrajinu. Trump je, poznato je, rezolutno isključio da će američke čizme stupiti na ukrajinsko tlo, dajući "predsjedničku riječ" o tome konzervativnom Fox Newsu. Francuske i britanske snage vjerojatno bi činile jezgru prisutnosti stranih trupa, prema riječima dvojice europskih dužnosnika s kojima je razgovarao portal, a koji su rekli da te zemlje lobiraju kod drugih saveznika da pomognu u osiguravanju vojnih sredstava.
No slanje vojnika u Ukrajinu zabrinjava članice NATO-a uz rusku granicu, poput Poljske, koja je izrazila zabrinutost da će to zemlju učiniti ranjivom na napad. Poljska i Njemačka, piše Politico, rekle su da nisu zainteresirane za vojnike u Ukrajini dok je Estonija čak obećala neke snage. Saveznici očekuju da će Ukrajina i dalje kadrovski doprinositi lavovskim dijelom u blizini bilo kakve linije prekida vatre ili tampon-zone, rekao je treći europski dužnosnik.
Članice NATO-a u ovom trenutku razgovaraju s američkim dužnosnicima o pružanju satelitske obavještajne službe i zračne podrške, no ne očekuju puno više.
Sve to događa se u nepovoljnim ekonomskim vremenima za Europu. Danas, u subotu, ministri zemalja članica Unije bavit će se i tom temom na sastanku u Kopenhagenu koji je započeo u petak. Sastali su se ministri vanjskih poslova i obrane, a jedna od tema bit će što s ruskom državnom imovinom zamrznutom u europskim financijskim institucijama.
O tome kako iskoristiti 200 milijardi eura vrijednu rusku imovinu, većinom na računima institucija u Belgiji, već se dugo govori. Profiti ruske imovine pod sankcijama već se neko vrijeme koriste za pomoć Ukrajini, no mnogi otvoreno traže da se imovina u cijelosti zaplijeni i iskoristi za reparacije, ako Rusija odbije tu mogućnost, da bi se obnovila zemlja i financirala njezina obrana.
Kremlj nije protiv susreta Putina i Zelenskog, ali mora biti ‘dobro pripremljen‘
Imovina za reparaciju
Većina nacionalnih vlada protiv je tog prijedloga konfiskacije zbog objektivnih financijskih i pravnih posljedica koje bi imala takva jednostrana akcija. No da se ozbiljno i aktivno razmišlja o tome kako bolje iskoristiti ta sredstva, potvrdila je u najsnažnijoj izjavi o tome dosad i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Hitnost podcrtava činjenica da su procjene da će Ukrajina u proračunu za 2026. godinu imati rupu od osam milijardi eura.
Najglasniji proponenti konfiskacije ruskih sredstava su ruski susjedi - baltičke zemlje i još nekoliko članica Unije. Međutim, protive se zemlje poput Njemačke, Italije i Belgije, u kojoj se nalazi Euroclear, banka u kojoj se nalazi većina ruskih sredstava. Sredstva generiraju 4,5 milijardi eura u profitu, čime se već pokriva dio pozajmica Unije Ukrajini, no sad su sve glasniji oni koji kažu da sredstva treba još bolje uložiti. Jedna od opcija, na debatnom stolu u Kopenhagenu, bit će ulaganje u riskantnije poslove da bi i profiti na raspolaganju postali veći. No riskantnija ulaganja dolaze s - rizikom.
U slučaju negativnog ishoda ceh bi morale platiti članice, točnije njihovi porezni obveznici, upozorili su iz Eurocleara. Europski odvjetnici ispituju mogućnost da se dio sredstava prebaci u fond sličan Europskom zaštitnom mehanizmu koji se koristio za spašavanje članica od bankrota, gdje potencijalno ne bi bilo pravila o jednoglasnom odlučivanju, odnosno ne bi postojala mogućnost veta. U fondu bi sudjelovale zemlje EU i G7 (poput Britanije i Kanade), a cilj je izbjeći mogućnost da neka zemlja (npr. Mađarska) blokira produljenje sankcija i tako osigura vraćanje sredstava Rusiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....